Jurij Gagarin – o njegovu rođenju, obrazovanju, odlasku u svemir i smrti

12. travnja 1961. dan je koji je zlatnim slovima upisan u povijest čovječanstva. Naime, tog je dana Jurij Gagarin postao prvi čovjek koji je otputovao u svemir. Tako je stekao svjetsku slavu, kao i letjelica Vostok 1 (na ruskom istok) kojom je ostvario ovaj pothvat. 
  
Jedan od najpoznatijih svjetskih kozmonauta rođen je u Klushinu pored Gžatska na današnji dan, 9. ožujka 1934. godine. Iako je završio srednju školu za metalskog radnika, ubrzo je spoznao da su zrakoplovi njegova ljubav te je u Orenburgu 1957.  diplomirao u školi za vojne pilote. Svega dvije godine nakon toga priključuje se programu za astronaute, gdje je među dvadesetoricom pristupnika odabran za prvu ljudsku misiju u svemiru. 
 
Letjelica Vostok 1 lansirana je spomenutog datuma u 9:07 po moskovskom vremenu s kozmodroma Bajkonur u današnjoj republici Kazahstan. U 108 minuta obletjela je Zemlju - preko Sibira, Havaja, Južne Amerike i Afrike - pritom dosegnuvši najveću visinu od 301 kilometra. U to vrijeme liječnici, kao ni aeronautički inženjeri nisu znali kako će bestežinsko stanje djelovati na kozmonauta, čime ovaj pothvat još više dobiva na težini.  

Gagarin nikada nije ponovio putovanje u svemir, ali je aktivno sudjelovao u trenažnom procesu drugih kozmonauta. Život je izgubio 27. ožujka 1968. tijekom rutinsko-trenažnog leta Migom-15, zajedno s još jednim pilotom. Prema službenim podacima, nesreća se dogodila uslijed pokušaja izbjegavanja meteorološkog balona, što za mnoge nije dovoljno dobro objašnjenje. Primjerice, Aleksandar Gluško, povjesničar sovjetskog svemirskog programa, ustvrdio je kako izvještaj komisije ima 29 svezaka koji nikada nisu javno objavljeni što je rezultiralo brojnim privatnim istraživanjima u režiji Gagarinovih kolega i stručnjaka. 

Po povratku je, za vrijeme života kao i posthumno, prikupio mnoga odličja. Najvažnije među njima je orden Lenjina, no još znakovitije od samih počasti je to što je postao herojem SSSR-a, a s vremenom i zastupnik u Vrhovnom sovjetu. Gradili su mu se spomenici, a mnoge ulice i danas nose njegovo ime. Uspomena na njega u modernoj Rusiji živi kroz filmsku industriju i usmenu predaju. U Hrvatskoj, točnije u parku Stara Trešnjevka možemo naći spomenik njemu posvećen, koji je postavljen 2016. godine. Naposlijetku, njegov rodni grad Gžatsk preimenovan je u Gagarin, a njegovo ime nosi i jedan od mjesečevih kratera.

VEZANO

Kako je život nastao u svemiru? Na PMF-u u Splitu saznajte tajne Velikog praska i porijekla života

---