Izdan prvi dio „Gričke vještice“, serijala kojim je Zagorka „spasila“ čitanje
Na današnji dan 1912. godine u Malim je novinama izašao prvi nastavak serijala „Grička vještica“ kojim je Zagorka odigrala važnu ulogu u protugermanizaciji i buđenju hrvatskog duha.
Na današnji dan 1912. godine u Malim je novinama izašao prvi nastavak serijala „Grička vještica“ kojim je Zagorka odigrala važnu ulogu u protugermanizaciji i buđenju hrvatskog duha.
Ovo je moja odluka – mogu me ubiti – ali ne mogu bez knjiga i rukopisa nikamo – oni još jedino su moj život – govorila je tako pred sam kraj života najpopularnija hrvatska književnica, publicistica i novinarka Marija Jurić Zagorka. Žena koja i dandanas živi na margini zapisane povijesti i za čija se djela stajalo u redovima ostavila je za sobom tisuće stranica ispisanih riječima koje su spasile čitanje, proslavile ljubljeni joj Zagreb i nju samu te popularizirale (ne)poznatu povijest. Malen, ali značajan dio njezine književne ostavštine čini serijal Grička vještica, rukopis koji je na današnji dan 1912. godine počeo izlaziti u Malim novinama i koji otada ne prestaje oduševljavati brojne generacije u čijim se rukama našao.
Da je znala koliko će njezino djelo uzdrmati svijet dotad poznate književnosti, vjerojatno se ne bi toliko opirala njegovu nastanku i vjerojatno bi imala malo više povjerenja u vlastite sposobnosti. Potaknut germanizacijom u književnosti, ali i oštrim kritikama njezinih prvih djela u kojima se obračunala s aktualnim političkim vođama, Zagorkin mecena i duhovni vođa biskup Strossmayer predlaže joj da svojim perom zagrebe po davnoj prošlosti i svojim stvaralačkim umijećem probudi zaspali duh hrvatskoga naroda.
– Vaša je zadaća da svojim historijskim romanima privučete hrvatske čitaoce da dobrovoljno napuste to pogubno njemačko štivo. Uzalud je pisati članke kojima ih pozivljete da napuste njemačku knjigu. Kad hrvatski čitalac dobije u ruke hrvatsko štivo, koje će privući njegovo zanimanje za domaće hrvatske događaje, onda će on okrenuti leđa njemštini i svim interesom prihvatiti hrvatsko štivo. To ćete postići svojim umijećem u historijskim romanima. –
Zagorki, koja je nakon duljeg uvjeravanja pristala okušati se u povjerenoj joj zadaći, predloženo je da se bavi spisom Malleus Maleficarum, povijesnim dokumentom koji je brojnim proučavateljima poslužio kao svjedočanstvo o progonu i spaljivanju vještica na zagrebačkom području. Prihvativši ideju svesrdno, idućih osam godina provodi zatvorena u zagrebačkim, peštanskim i bečkim arhivima te radi na djelu koje će postati manifestom ženske borbe za ravnopravnost i političke osviještenosti tog mračnog doba.
U početku određena kao roman-feljton Grička je vještica svjetlo dana ugledala u 200. broju Malih novina, a od 228. broja žanrovski se određuje kao roman u sveščićima. U početku je izlazila u Malim novinama nepotpisana. Radnja je bila epizodična i prilagođena izdavanju u nastavcima, a duljina epizoda i njihova struktura određena prostorom u novinama i ritmom izlaska pojedinog nastavka. Napetost bi se povećavala prema kraju dijela kako bi čitatelj bio navučen da čita dalje. Takvim, tzv. Šeherezadinim načinom pripovijedanja privukla je mnoge čitatelje, a već šest mjeseci nakon objave prvog dijela distribucija sveščića na njemačkom jeziku pala je za 75 posto čime je ostvarila prvobitni cilj.
Danas se ova povijesna romansa sastoji od sedam dijelova: Tajna krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus Maleficarum, Suparnica Marije Terezije I i II, Dvorska kamarila te Buntovnik na prijestolju, a ispisana je na preko 3500 stranica. Stavivši u prvi plan strastvene ljubavne veze i političke spletke Zagorka je fabulu obogatila ubojstvima, zamjenama identiteta, naglim obratima, oživljavanjima mrtvih te ju je tako zasitila energijom i aktivizmom koji tjeraju da se čita bez daha. Ipak, unatoč popularnosti povijesti i trivijalnosti tematike, iz podteksta romana iščitavaju se kodovi povezivi s feminizmom, protunjemačkim, protuaustrijskim i protukhuenovskim težnjama, čime je cijeli ciklus važno svjedočanstvo o jednom od najmračnijih razdoblja političke povijesti.
Foto: Pinterest
