Istina o uhu Vincenta van Gogha
Gotovo da ne postoji osoba koja nije čula za čuvenoga slikara Vincenta van Gogha. Ostao je zapamćen po utjecajnim umjetničkim djelima, ali i po svojoj sudbini, odnosno po svojim neobičnim djelima, a mi donosimo nekoliko priča vezanih uz ono najzanimljivije – odsijecanje uha.
Gotovo da ne postoji osoba koja nije čula za čuvenoga slikara Vincenta van Gogha. Ostao je zapamćen po utjecajnim umjetničkim djelima, ali i po svojoj sudbini, odnosno po svojim neobičnim djelima, a mi donosimo nekoliko priča vezanih uz ono najzanimljivije – odsijecanje uha.
Nizozemski slikar Vincent van Gogh smatra se jednim od najvećih slikara u povijesti europske umjetnosti. Svi znaju za njegove slike Zvjezdana noć i Suncokreti, ali i da si je odsjekao uho te na posljetku počinio i samoubojstvo. On je klasičan primjer neshvaćenog umjetnika.
Njegove slike postale su cijenjene i poznate tek nakon njegove smrti, a danas postižu rekordne cijene na aukcijama. Za vrijeme svog života prodao je samo jednu sliku, Crveni vinograd (1888), a djela su postala poznatija tek 10-ak godina nakon njegove smrti, i to zbog marljivosti bratove žene koja je njegov rad predstavljala svijetu. Njegovo najskuplje djelo jest Portret doktora Gacheta (1890), a prodano je 1990. godine za 148,6 milijuna dolara.
Zašto je Vincent Van Gogh sebi odsjekao uho još je uvijek nepoznanica, iako postoje neke teorije. Više od 150 liječnika pokušalo je dijagnosticirati Vincentovo mentalno stanje, a došli su do raspona bolesti od shizofrenije, porfirije, sifilisa, bipolarnog poremećaja do epilepsije. Je li njegovo odsječeno uho posljedica ovih mentalnih bolesti ili svađe s prijateljem?
Prva teorija
Povjesničari navode da je okidač za ovakvu odluku bila najvjerojatnije vijest da se njegov brat zaručio. Prema podacima jednog istraživanja Van Gogh je saznao ovu vijest upravo na dan kada si je odsjekao uho, 23. prosinca 1888. godine Stručnjaci vjeruju da je ovo saznanje zateklo i uplašilo Van Gogha da će ostati zauvijek sam, bez novca, odnosno bez financijske podrške brata, koji mu je omogućio život kakav je vodio. Vijesti su ga jako uznemirile i izazvale čin samoozljeđivanja. Ženidba njegova brata možda nije bila ključni razlog, ali pokrenula je i pojačala njegovo inače destruktivno ponašanje.
Druga teorija
Iduća teorija o uhu Vincenta van Gogha, prema nekim izvorima, počinje na današnji dan 1888. godine kad je van Gogh bio u društvu svog prijatelja francuskog umjetnika Paula Gauguina. Upali su u veliku raspravu, a kao rezultat ove rasprave, kako bi van Gogh dokazao neke svoje tvrdnje, odsjekao si je uho. Nakon toga je otišao u obližnji bordel gdje je jednoj djevojci dao svoje odsječeno uho umotanu u tkaninu te je zamolio da ga pričuva. Djevojka se od šoka onesvijestila, a Van Gogh se vratio kući i otišao na spavanje. Kad je stigla policija priznao je da je sam sebi odsjekao uho i da je on sam za to kriv.
Iako je ovo priča koja se najčešće koristi za opisivanje ovog čudnovatog događaja, postoji još jedna.
Treća teorija
U drugoj priči ima mnogo istine, međutim, ne može se utvrditi je li u potpunosti točna. Povijesni podaci pokazuju da su Paul Gauguin i van Gogh zaista bili prijatelji, čak i toliko bliski da neki tvrde da su bili i ljubavnici. Godinama su zajedno živjeli na jugu Francuske, ali ne baš skladno. Paulu su smetale prečeste promjene Vincentova raspoloženja što ga je navelo da ode. Kad je to rekao svom prijatelju, on ga je gađao čašom od bijesa. Paul je, veoma vješt u mačevanju, reagirao tako što je mačem odsjekao Van Goghu uho. Iako ga je ozlijedio, van Gogh nije želio prijaviti svog prijatelja policiji, već je rekao da je sam sebi odsjekao uho. Na taj je način spriječio da njegov prijatelj ode u zatvor.
Priča o van Goghovu uho je još i dan danas misterij te je česta tema istraživanja, razmišljanja i analiziranja mnogih povjesničara umjetnosti. Postoje čak i mnoge knjige napisane o ovoj temi, no teško je utvrditi koja je priča u potpunosti istinita.
