Hrvatska je po slobodi medija najbolja u regiji, ali još uvijek suočena s brojnim problemima

Danas je Svjetski dan slobode medija, a povodom toga je organizacija Reporteri bez granica (RSF) tradicionalno objavila trendove i rang-listu država prema slobodi medija.

Prema ovogodišnjem izvještaju, pošast dezinformacija i propagandnog rata samo se pojačala ruskom invazijom na Ukrajunu: države kao Kina, Hong Kong i Pakistan drastično su se srozale u neovisnosti i slobodi svojih medija.

Na vrhu su, tradicionalno, skandinavske i sjeverne države. Prvih pet tako čine Norveška, Danska, Švedska, Estonija i Finska. U zelenoj zoni uzornih država po slobodi medija još su Irska, Portugal, i, zanimljivo, Kostarika.

Što se tiče Hrvatske, ostvaren je pozitivan pomak: tako smo ove godine na 48. mjestu od 180 država koje sudjeluju, za razliku od prošle godine kada smo bili 56. To je i najbolji rezultat u regiji: Slovenija je 54., Bosna i Hercegovina 67. a Srbija tek 79.

Unatoč poboljšanju, medijska scena u Hrvatskoj je suočena s brojnim problemima. Za početak, dvije velike firme, Styria i Hanza media, drže tri četvrtine tržišta, što znatno otežava raznolikost.

Kako je navedeno u izvješću, novinarski posao u Hrvatskoj može biti i opasan. Često se pokreće haranga na novinare koji se bave istraživačkim radom, s prijetnjama, nasiljem i maltretiranjem preko interneta. Ovi problemi posebno su izraženi kod rada na lokalnim temama, gdje su mediji često cenzurirani od strane lokalnih šerifa.

Također, SLAPP tužbe (taktičke tužbe pokrenute kako bi se cenzuriralno novinare) ostaju rašireni problem, a trenutno ih je aktivno gotovo tisuću. Kleveta je u Hrvatskoj kazneno djelo, što se često manipulativno koristi kako bi se ušutkalo novinare. Zločini počinjeni od hrvatske strane u Domovinskom ratu, ističu RSF, ostaju tabu tema zbog koje se novinari mogu zateći pod valom prijetnji i problema.

Financijski aspekt možda je i najproblematičniji: zbog promjena u načinu konzumacije medija prihodi padaju, zbog čega su velike medijske kuće potpisale partnerske sporazume s državom. To dovodi u pitanje njihovu neovisnost i nepristranost ― s druge strane, neprofitnim medijima 2016. godine značajno su srezana sredstva, što im otežava rad i dovodi u pitanje egzistenciju.

Dakle, situacija se polako popravlja, ali je daleko od idealne i treba raditi na njoj u narednim godinama.