Istraživanje pokazalo: „Djeca medijsku pismenost ne razvijaju spontano samo zato što odrastaju uz tehnologiju”

Učenici razredne nastave koji su tri godine sudjelovali u programu „Medijski jak – kao superjunak” ostvarili su bolji uspjeh u svim ispitanim područjima medijske pismenosti u odnosu na svoje vršnjake.

Rezultati prvog usporednog istraživanja ovakve vrste u Hrvatskoj pokazali su da djeca koja kontinuirano uče o medijima imaju bolje razumijevanje uloge medija, utjecaja oglašavanja i potrebe za zaštitom privatnosti na internetu te su uspješniji u prepoznavanju elektroničkog nasilja i manipulativnih sadržaja na internetu.

Istraživanje je provedeno među 115 učenika razredne nastave iz Osnovne škole Augusta Šenoe Zagreb, Osnovne škole 22. lipnja Sisak, Osnovne škole Katarine Zrinski Krnjak i Osnovne škole Mihela Šiloboda Sv. Martin pod Okićem, pri čemu su u istraživanje bili uključeni i učenici koji su sudjelovali u programu i oni koji nisu. Cilj istraživanja bio je znanstveno procijeniti učinke dugoročnog i sustavnog medijskog obrazovanja.

Jedan od najupečatljivijih rezultata ovog programa pokazuje da je gotovo 95 posto učenika koji su sudjelovali u provedbi znalo čemu služe oglasi i koji je njihov cilj, dok je kod onih koji nisu sudjelovali taj postotak bio znatno niži, odnosno 57,60 posto. Također, više od 85 posto učenika uključenih u program uspješno je prepoznalo prikriveno oglašavanje, dok je kod učenika koji nisu sudjelovali taj postotak bio gotovo dvostruko manji. Uz to, 91,1 posto učenika uključenih u program znalo je koje se vrste proizvoda ne smiju oglašavati, dok je među ostalim učenicima to znalo samo 16,9 posto.

Učenici uključeni u program uspješnije su razumjeli pojam digitalnog traga, potrebu za kreiranjem snažnih lozinki, važnost provjere više izvora kod pretraživanja interneta te mogućnost manipulacije fotografijama i videozapisima. Primjerice, gotovo svi učenici uključeni u program znali su da prvi rezultat na internetu nije nužno i najtočniji te da sadržaji pronađeni na internetu mogu biti lažni ili manipulirani.

„Rezultati istraživanja jasno pokazuju da djeca medijsku pismenost ne razvijaju spontano samo zato što odrastaju uz tehnologiju. Potrebni su kontinuirani programi kroz koje djeca uče kako prepoznati manipulaciju, zaštititi svoju privatnost i sigurnost, odgovorno komunicirati i kritički promišljati o sadržajima kojima su svakodnevno izložena.”, istaknula je Katarina Blažina Mukavec, voditeljica programa iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.

Istraživanje je pokazalo i važan pomak u području elektroničkog nasilja i odgovornog ponašanja u digitalnom okruženju. Učenici koji su tri godine sudjelovali u programu znaju što je elektroničko nasilje i koja su njegova obilježja, razumiju važnost prijavljivanja nasilja odraslim osobama i pokazuju veću spremnost na zaštitu vršnjaka u online okruženju.

„Kao učiteljica primjećujem da učenici koji su sudjelovali u programu bolje razumiju pravila ponašanja na internetu i odgovornije koriste komunikacijske alate. U prijašnjim generacijama češće smo se suočavali s nesuglasicama i problemima koji su proizlazili iz komunikacije u WhatsApp grupama, dok takvih situacija među učenicima uključenima u program gotovo nije bilo. Vjerujem da je tome pridonijelo upravo sudjelovanje u ovom programu.”, Lana Banovec Čović, učiteljica, OŠ Augusta Šenoe Zagreb. 

Potreba za sustavnijim medijskim obrazovanjem

Na predstavljanju rezultata održana su dva okrugla stola posvećena izazovima odrastanja djece u digitalnom okruženju i ulozi medijskog obrazovanja u osnovnim školama.  Posebnu pozornost privukao je okrugli stol učenika koji su sami predstavili svoja iskustva, znanja i zaključke stečene tijekom trogodišnjeg sudjelovanja u programu.

Nakon učenika, slijedio je stručni okrugli stol na kojem su sudjelovali Ivona Zdunić, ravnateljica OŠ Augusta Šenoe, Igor Kanižaj, potpredsjednik DKMK-a i Maja Bišćan, učiteljica iz OŠ Mihaela Šiloboda koji govorili su o potrebi sustavnijeg uključivanja medijske pismenosti u osnovnoškolsko obrazovanje kao kontinuiranog procesa. Također, sudionici su se složili kako je ključna suradnja obrazovnih institucija, roditelja, stručnjaka i donositelja odluka u zaštiti i osnaživanju djece koja odrastaju uz digitalne medije. Poseban naglasak stavljen je na važnost dugoročnih preventivnih programa koji djecu ne uče samo korištenju tehnologije, nego razvijanju kritičkog mišljenja, odgovornog ponašanja i sigurnosti u digitalnom prostoru.

Među uzvanicima bili su Željka Josić, državna tajnica Ministarstva demografije i useljeništva, Jasna Vaniček-Fila, članica Vijeća za elektroničke medije, Martina Butorac, savjetnica Pravobraniteljice za djecu, te Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Program „Medijski jak – kao superjunak!“ provodi Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu uz potporu Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.