Frankenstein, prva SF novela
Na današnji dan, 11. ožujka 1818. godine, izdano je prvo znanstvenofantastično djelo - roman „Frankenstein ili moderni Prometej” engleske književnice Mary Shelley.
Na današnji dan, 11. ožujka 1818. godine, izdano je prvo znanstvenofantastično djelo - roman „Frankenstein ili moderni Prometej” engleske književnice Mary Shelley.
Na današnji dan, 11. ožujka 1818. godine, izdano je prvo znanstvenofantastično djelo - roman „Frankenstein ili moderni Prometej” engleske književnice Mary Shelley.
Mary Shelley rođena je 1797. godine kao jedina kćer pisaca Williama Godwina i Mary Wollstonecraft. Kao šesnaestogodišnjakinja upoznaje pjesnika Percyja Bysshea Shelleyja s kojim se i nekoliko godina poslije vjenčala. 1816. godine Percy i Mary odlaze na godišnji odmor u vilu na Ženevskom jezeru pozvavši sa sobom svoje prijatelje, spisatelje Johna Polidoria te Lorda Byrona. Kako su dani bili dugi i kišoviti, pronašli su način kako da se zabave - osmišljali su i međusobno pričali strašne priče iz kojih je na kraju Shelley stvorila svoj lik, Frankensteina, a nekoliko godina kasnije (točnije, 1819. godine) nastaje Polidorijeva SF novela „The Vampyre”.
„Frankenstein ili moderni Prometej” priča je koja prati engleskog istraživača i kapetana Waltona u njegovim avanturama za vrijeme plovidbe po Arktičkom krugu. Nakon što mu je brod zarobljen u ledu, Walton sreće mladoga znanstvenika Victora Frankensteina, talentiranog studenta medicine koji, zaluđen odnosom života i smrti, pokušava otkriti tajnu vraćanja mrtvog u ponovni život. Pokušava stvoriti prekrasno živo biće te postaje opsjednut tom idejom. To mu na kraju uspijeva, ali umjesto prekrasne kreature nastaje usamljeno, jadno i izopačeno biće koje zbog svojeg stanja žudi za osvetom.
Razočarani znanstvenik bježi i zatvara biće u svoj laboratorij, no prije nego što se uspio vratiti i uništiti ga, ono bježi. Čudovište u očaju ubija Victorova brata te mu na kraju to i priznaje moleći ga da stvori još jedno biće, žensko, da ne bude usamljen. Victor, užasnut svojom odlukom, uništava napola dovršenu kreaturu te mu se na kraju čudovište osvećuje zbog toga ubivši sve one koje voli. Vicor ga pokušava uhvatiti, no umire, a čudovište na kraju izvršava samoubojstvo.
Shelley završava pisanje romana u svibnju 1817. godine, a samo je djelo prvi put objavljeno već početkom 1818. godine u maloj londonskoj izdavačkoj kući. Roman je izdan anonimno, s predgovorom pisanim za Mary od Percyja Shelleyja te posvetom filozofu Williamu Godwinu, Maryinu ocu. Objavljen je u nakladi od samo 500 primjeraka u tri sveska. Drugo je izdanje objavljeno u kolovozu 1822. godine u dva sveska i u njemu se Mary Shelley navodi kao autor. U listopadu 1831. godine izlazi treće, tj. prvo „popularno” izdanje koje se pojavljuje u jednom svesku te postaje najčitanijim od svih izdanja, iako se izvorni tekst iz 1818. godine i dalje objavljivao.
Unatoč brojnim kritikama, Frankenstein ubrzo postiže vrtoglav uspjeh te postaje poznat osobito kroz melodramatične kazališne adaptacije. Par godina nakon objavljivanja prevodi se na francuski jezik. Prva filmska adaptacija nastaje 1910. godine, no najpoznatija je zasigurno ona iz 1931. Usprkos lošim kritikama, čitatelji roman opisuju kao vrlo hrabru fikciju, a danas se smatra jednim od temeljnih djela romaničke i gotičke književnosti, kao i znanstvene fantastike.
