Diplomirao je na Whittier Sveučilištu te na Dukeu, a zatim postao 37. predsjednik
Na današnji je dan rođen iskusni državnik koji je diplomirao na Whittier Sveučilištu u Kaliforniji te na Sveučilištu Duke. Njegovo je političko djelovanje započelo 1946. u Zastupničkom domu, kada postaje poznat zbog aktivnog sudjelovanja u Hladnom ratu i progona liberalno orijentiranih osoba koje je optužio za suradnju sa Sovjetima.
Na današnji je dan rođen iskusni državnik koji je diplomirao na Whittier Sveučilištu u Kaliforniji te na Sveučilištu Duke. Njegovo je političko djelovanje započelo 1946. u Zastupničkom domu, kada postaje poznat zbog aktivnog sudjelovanja u Hladnom ratu i progona liberalno orijentiranih osoba koje je optužio za suradnju sa Sovjetima.
Na današnji je dan, 9. siječnja 1913, u gradu Yorba Linda u Kaliforniji rođen Richard Milhous Nixon. Riječ je o 37. predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država.
Nakon što je diplomirao na lokalnom Whittier Sveučilištu u Kaliforniji te završio pravni fakultet Sveučilišta Duke, priključio se mornarici gdje se s vremenom uzdigao do čina poručnika. godine 1946. izabran je u Zastupnički dom te je prepoznat kao jedan od najaktivnijih i najkontroverznijih tadašnjih članova zbog aktivnog sudjelovanja u Hladnom ratu i progona liberalno orijentiranih osoba koje je optužio za suradnju sa Sovjetima.
Svoje političko djelovanje nastavio je kao dopredsjednik tadašnjeg predsjednika Dwighta D. Eisenhowera koji mu je ovu titulu dodijelio dva puta zbog uspješnog i kvalitetnog rada. Završetkom Eisenhowerova mandata, Nixon se nakratko povukao iz politike te postao aktivan tek u vrijeme kada je u SAD-u poraslo nasilje na ulicama te zavladalo nezadovoljstvo zbog Vijetnamskog rata, ubojstva Martina Luthera Kinga i Roberta Kennedyja. Tada se popularizira izbornim programom koji ga je doveo do pobjede, a u kojem je isticao završetak rata u Vijetnamu i obećavao ponovno dovođenje reda na američke ulice. Pod njegovom su vlašću poduzete vrlo značajne mjere koje su uvelike promijenile odnose svjetskih sila. Povlačenje američkih snaga iz Južnog Vijetnama, uspostavljanje odnosa sa Kinom čime je započelo njezino otvaranje prema vanjskom svijetu, sklapanje sporazuma o razoružanju sa Sovjetskim Savezom, smanjivanje napetosti između SAD-a i SSSR-a, osnivanje agencija za zaštitu okoline te agencije DEA za rješavanje sve većeg problema narkomanije u Americi bila su samo neka od postignuća predsjednika.
Međutim, po završetku mandata stekao je reputaciju najomraženijeg političara, što je dovelo do njegova pada. Jedan od glavnih skandala koji je pridonio njegovoj ostavci bila je svakako poznata afera Watergate koju je predsjednik neuspješno pokušao zataškati za američku javnost. Afera se odnosi na prisluškivanje i provalu u hotel Watergate u Washingtonu, sjedište nacionalnog odbora Demokratske stranke. Umiješan je tako što je bez sudskog naloga dopuštao prisluškivanje telefona vladinih dužnosnika i novinara te je odobrio operaciju provale i otvaranje pošte Demokratske stranke. Uz to, provedene su urote, uništavanje dokaza, nezakonita upotreba agencija poput FBI i CIA te prikupljanje ilegalnih dokumenata. Nakon što je slučaj u potpunosti razotkriven, osporavao je svoju umiješanost u ovaj slučaj, no zahvaljujući ovom skandalu izgubio je dozvolu za advokaturu i povukao se iz javnosti.
Iako je zbog afere Watergate stekao vrlo negativnu reputaciju, mnogi su kasnije promijenili mišljenje o njemu smatrajući ga iskusnim državnikom, a među njima i mnogi povjesničari koji smatraju da je Nixon bio pretjerano kritiziran.
