Neobične tradicije

Bizarno-simpatični običaji slavljenja Uskrsa diljem svijeta

Da su neki otišli mnogo dalje od bojanja pisanica i poklanjanja čokoladnih zečeva, pokazuju neobične tradicije kojima se diljem svijeta slavi najveći kršćanski blagdan.

15.4.2017.

Uskrs je najveći kršćanski blagdan koji se tradicionalno slavi prve nedjelje nakon punog mjeseca poslije proljetnog ekvinocija. Diljem Hrvatske kršćani se za veliki blagdan pripremaju tijekom čitave korizme, a posebno intenzivno u Velikom tjednu, prisjećanjem Isusova ulaska u Jeruzalem, posljednje večere, muke i smrti na križu kao uvoda u najveći događaj katoličkoga svijeta. I dok spomen Gospodinova uskrsnuća već tradicionalno obilježavamo bojanjem pisanica i potragom za njima, poklanjanjem čokoladnih zečeva i ukrašavanjem drvaca, neobične tradicije diljem svijeta, mogle bi vas šokirati. Čiji je običaj šibanje žena, a čiji polijevanje hladnom vodom i čitanje detektivskih priča, saznajte u nastavku.

Uvijek zanimljivi Amerikanci začetnici su svima dobro poznate potrage za pisanicama koja je, zahvaljujući njima, poznata i kod nas. Međutim, da se znaju zabavljati, pokazuje i tradicija utrke u kotrljanju ukrašenih pisanica niz brdo kod Bijele kuće koja se održava na Uskrsni ponedjeljak i čiji je pobjednik, pogađate, osoba koja prva stigne do podnožja s cijelom pisanicom. Prilika je to i za druženje predsjednika SAD-a sa građanima, a da se svake godine nestrpljivo iščekuje, pokazuje i službena stranica događaja na kojoj se odbrojava vrijeme do idućega. Pisanice ukrašavaju i Nijemci, a Ukrajinci su razvili posebnu tehniku ukrašavanja pomoću pčelinjeg voska. Američko kotrljanje pisanica popularno je i u Njemačkoj.

Tradicionalne uskrsne igre s jajima – koturanje jaja ispred Bijele kuće 1929. godine, FOTO: Wikipedia

I dok se neki igraju pisanicama, drugi se igraju vatrom. Rumunjske bakice točno u ponoć započinju običaj oplakivanja grobova najmilijih, nakon čega na njima pale vatru čija svrha još uvijek nije poznata. Poput Rumunja, i Rusi jedan dan tijekom Velikog tjedna provode na grobovima najmilijih na koje donose košare s hranom. Stanovnici grčkog gradića Vrontadosa prakticiraju rouketopolemos ili – rat pirotehnikom. Tradicija stara već više od 100 godina održava se u noći uoči Uskrsa, a svaki stanovnik koji imalo drži do sebe, nastoji biti pobjednikom. Vatrom se vole igrati i Meksikanci koji pale lutku Jude Iškariotskog, a u Njemačkoj, u kojoj se Uskrs ponekad preklopi s Noći vještica, pale se krijesovi kao simbol tjeranja zlih duhova. Elementi proslave Noći vještica vidljivi su i u tradicijama Finske i Švedske: mala maskirana djeca idu od kuće do kuće i traže slatkiše, a potom bojaju pisanice.

Mnoge zemlje najveći kršćanski blagdan obilježavaju više ili manje čudnim povorkama i procesijama. Jedna je od poznatijih procesija Londončana koja se na Uskrsni ponedjeljak održava u Hyde parku. U Nikaragvi se diljem ulica nose male djevojčice obučene u anđele, a Meksikanci za to vrijeme slave Svetu Smrt. Kip Svete Smrti, koji je najčešće čudna kombinacija Isusa, Marije i njihova nepriznatog sveca Skeletora, dominira povorkama, a posebna mu se važnost pridaje u sirotinjskim četvrtima. U Španjolskoj članovi bratstva San Gonzalo u odorama koje se nazivaju nazarećanke bosi hodočaste ulicama tijekom Velikog tjedna, a najpoznatija je povorka u Sevilli. Uskrs u povorci slave i Kolumbijci koji su posebno poznati po ogromnom križu koji počašćeni građani nose ulicama.

I dok su povorke prilično miroljubive, u mnogim se dijelovima svijeta otišlo puno dalje. Mladi se Filipinci bičevima šibaju po leđima dok ne puste krv i/ili ne otupe na bol. Kod njih je to još i blaži oblik proslave jer se ponekad, kako bi se prisjetili Kristove muke, razapinju na križ. U Češkoj i Slovačkoj postoji običaj bičevanja žena takozvanim pomlzakama kako bi im se osigurali zdravlje i plodnost. Običaj šibanja poznat je i u okolici Magdenburga gdje se dječacima simbolički ispraši tur kako bi se iz njih istjeralo loše ponašanje. U Škotskoj je običaj otišao toliko daleko da se uvriježila izreka istučen kao na Uskrs koja označava preblago kažnjavanje. Mada su izbjegle šibanje, Mađarice nemaju zbog čega zavidjeti susjedama Čehinjama jer njih, obučene u narodne nošnje, mladići na Uskrsni ponedjeljak polijevaju hladnom vodom, također kako bi se osigurala plodnost.

Bičevanje djevojaka pomlzakom, FOTO: Pixabay

Australci i Nizozemci tijekom uskršnjih blagdana uživaju u sportovima na otvorenom, a Australci imaju i posebne slatkiše – umjesto zečeva koji su kod njih invazivna vrsta, susjedi s druge strane planeta djeci daruju čokoladne tobolčare bilbije. U Bugarskoj najstarija žena u obitelji prvim obojenim crvenim jajetom pomiluje po licu svako dijete u obitelji kao ritual prizivanja zdravlja i sreće. Nakon nedjeljne crkvene službe, Bugari bacaju jaja prema zidu crkve. Na Veliku subotu Sicilijanci kući nose cvijet pasjeg zuba koji tog dana ima magične moći te donosi veselje i ispunjavanje želja, a na Polineziji se na Veliku subotu krste školjke za koje se vjeruje da su povezane s morskim duhovima. Nakon obreda, vraćaju ih u more gdje uskrisuju novi život. Da bez knjiga ne mogu proći ni najveći blagdani, pokazuju Norvežani koji dan uskrsnuća Gospodinova obilježavaju čitanjem detektivskih romana.

Uskrsni običaj u Mađarskoj, FOTO: Wikipedia/Opusztaszer

Neki su vas običaji možda prenerazili, drugi su vam bili simpatični, a za treće ne vjerujete da su uopće istiniti. Neovisno o tome kako slavite Uskrs ili kako su vam navedene tradicije zvučale, važno je ne zaboraviti na simboliku i značenje ovog velikog blagdana te ga provesti u ugodnom društvu i sreći.

OZNAKE: