15 godina od legalizacije medicinskog kanabisa

Indijska je konoplja, u narodu poznata pod nazivima kanabis, marihuana, trava, vutra, ganđa, marica i drugo; porijeklom s Azijskog kontinenta. Od davnina je korištena u izradi užeta, ali i u prehrani ljudi i životinja. Konoplja se može podijeliti u tri podvrste: industrijsku, indijsku i ruderalnu konoplju.

Razlika je između industrijske i indijske konoplje u količini THC-a. THC je glavna psihoaktivna tvar pronađena u biljci konoplje. Industrijska konoplja ima svega do 0,2% THC-a, što je i sto puta manje u odnosu na indijsku. Takva koncentracija THC-a ne može izazvati nikakve štetne posljedice u našem organizmu. Tim više, posljednja istraživanja pokazuju kako THC pozitivno utječe na tijek i prognozu nekih teških bolesti – poput karcinoma, glaukoma, multiple skleroze, Tourettovog sindroma i drugih.

Godine 2001. Kanada je postala prva država na svijetu koja je, usprkos prosvjedima liječnika, dala dozvolu uzgajanja i korištenja marihuane u medicinske svrhe. Put do legalizacije bio je težak. U prilog legalizaciji nikako nisu išle brojke od deset milijuna Kanađana starih 15 i više godina koji su koristili tu tvar barem jednom u životu. Sve je više ljudi eksperimentiralo s njezinim ljekovitim svojstvima, a uvođenjem zakona protiv konzumiranja i prodaje droge u Sjevernoj Americi, maknula se iz upotrebe. Više od 80% Kanađana reklo je da legalizaciji marihuane u medicinske svrhe, a time je rastao i pritisak na preispitivanje njezinih ljekovitih svojstava.

Ottawa je uskoro usvojila formalni sistem regulacije medicinske upotrebe marihuane. Propisi su dozvoljavali korištenje marihuane ljudima s teškim bolestima kako bi ublažili simptome. Ovako to izgleda u brojkama:

― 600 000 Kanađana ima kriminalni dosje zbog posjedovanja marihuane;

― 1,5 milijuna stanovnika Kanade puši marihuanu rekreativno;

― 65% Kanađana podržava dekriminalizaciju lakih droga, a 47% legalizaciju.

Takve brojke proizlaze iz činjenice da se samo u provinciji British Columbia godišnje otvori 100 000 radnih mjesta, a sve to omogućava zarada od dvije milijarde dolara na poslovima s kanabisom.

Marihuana u medicinske svrhe, FOTO: Pixabay

Takva dekriminalizacija (micanje kaznenog kažnjavanja radi posjedovanja i osobne upotrebe marihuane) ne odgovara Amerikancima koji konstantno upozoravaju na nedovoljna istraživanja. No, iste 2001. godine, 11 američkih saveznih država dekriminaliziralo je posjedovanje malih količina marihuane. godine 2015. broj je porastao na 23 američke savezne države. Većina Amerikanaca, prema istraživanjima javnog mnijenja, ne bi imala ništa protiv korištenja marihuane ne samo u medicinske svrhe, nego i za osobnu upotrebu, i to na razini cijele države.

Što se tiče ostalih država, Urugvaj je 2013. postao prva zemlja na svijetu koja je potpuno legalizirala uzgoj, prodaju i uživanje marihuane. Nizozemska je glavni europski dobavljač marihuane u medicinske svrhe. U Portugalu su od 2001. dekriminalizirane sve droge, uključujući kokain i heroin. 

UN je 2014. objavio svoj godišnji izvještaj o drogama, a prvih 10 mjesta po postotku korisnika drže neke prilično neočekivane svjetske države poput Novog Zelanda, Islanda i Nigerije. Točan raspored pogledajte na poveznici. UN-ov izvještaj donosi i podatke o nekim drugim drogama koje možete proučiti na interaktivnoj karti.

Što se tiče Lijepe Naše, od listopada 2015. legalna je kupovina kanabisa u medicinske svrhe. Medicinsku marihuanu na recept mogu dobiti oboljeli od multiple skleroze, karcinoma, epilepsije i AIDS-a.