LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Arheologija

Virtualni stari Egipat – ususret 100. obljetnici otkrića Tutankamonove grobnice

Prva soba Virtualnog starog Egipta posvećena je skarabejima srca, egipatskim amuletima koji su korišteni u kultne svrhe i pripadaju u pogrebnu opremu pokojnika.

Prva soba Virtualnog starog Egipta posvećena je skarabejima srca, egipatskim amuletima koji su korišteni u kultne svrhe i pripadaju u pogrebnu opremu pokojnika.

Teme iz starog Egipta oduvijek su privlačile ljude i istraživače, kao što je to bio slučaj s Herodotom i Napoleonom, a ta fascinacija ne prestaje ni u modernim vremenima. Kada je Howard Carter otkrio Tutankamonovu grobnicu 1922. godine, to je potaknulo novi val istraživanja i zainteresiranost javnosti za kulturom starog Egipta koju popularno nazivamo egiptomanija.

Arheološki muzej u Zagrebu čuva najveću Egipatsku zbirku u Hrvatskoj, te će se 2022. godine pridružiti brojnim svjetskim institucijama u obilježavanju stote obljetnice otkrića Tutankamonove grobnice organizirajući za publiku razne sadržaje poput predavanja stranih i domaćih stručnjaka, radionica, te prigodnog digitalnog sadržaja.

S obzirom na to da je Arheološki muzej u Zagrebu još uvijek zatvoren za javnost zbog sanacije oštećenja nastalih u potresu te Egipatska zbirka nije dostupna javnosti za publiku, organizira se Virtualni stari Egipat.

Francuski studenti otkrili vremensku kapsulu s porukom starom gotovo 200 godina



U Virtualnom starom Egiptu posjetitelji mogu online vidjeti najzanimljivije i odabrane teme iz staroegipatske civilizacije temeljene na Egipatskoj zbirci, a koje će biti predstavljene putem niza virtualnih soba. 

Prva soba Virtualnog starog Egipta posvećena je skarabejima srca, egipatskim amuletima koji su korišteni u kultne svrhe i pripadaju u pogrebnu opremu pokojnika. Sve o skarabejima srca možete saznati na mrežnim stranicama Arheološkog muzeja u Virtualnom starom Egiptu.
 

Na Sveučilištu u Zadru održan znanstveni skup na temu odnosa urbanih i ruralnih sredina


Skarabeji su egipatski amuleti u obliku kukca balegara, a jedan su od najčešćih produkata staroegipatske umjetnosti. Bili su izrađivani uglavnom od gipsa, keramike te raznih vrsta kamena, a tijekom cijele povijesti egipatskoga kraljevstva imali su važnu vjersku funkciju i izrazito složenu simboliku. Najstariji primjerci koji su pronađeni potječu već iz razdoblja preddinastičkog Egipta.

Korišteni su u kultne svrhe već u vrijeme kulture Naqade koja je prethodila nastanku sjeverne i južne egipatske države, čijim će ujedinjenjem, početkom trećeg tisućljeća prije Krista, nastati Staro kraljevstvo. U nekim grobovima u Abidosu, datiranim na razdoblje neposredno prije prve dinastije (oko 3100 g. prije Krista) pronađene su posude s osušenim balegarima koji su po svemu sudeći mogli biti neka vrsta zavjetnih darova umrlima.

Najveći i najljepši primjerci izrade skarabeja su takozvani skarabeji srca i pripadaju u pogrebnu opremu. Takvi su se skarabeji stavljali u grobnice, a na njima je na donjoj plohi napisan fragment 30. poglavlja Knjige mrtvih u kojem se srce nagovara kako bi na posljednjem sudu svjedočilo u korist njegova vlasnika. Skarabej s takvim tekstom zamjenjuje srce – organ istine – koji za života bilježi sva čovjekova djela te se time postiže magijski utjecaj na uspješan ulazak u vječni život Ozirisova kraljevstva.
FOTO: UNSPLASH