LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Premijera u HNK-u Ivana pl. Zajca

VIDEO: Istraživanje odnosa suvremenosti i tradicije kroz „Čipku”

– Maša Kolar u paškoj čipki, u njenoj strukturi i ritmu pronalazi izvor za stvaranja koreografske strukture, a kroz temu čipke istražuje odnos suvremenosti i tradicije. – poručuju iz riječkog HNK-a.

– Maša Kolar u paškoj čipki, u njenoj strukturi i ritmu pronalazi izvor za stvaranja koreografske strukture, a kroz temu čipke istražuje odnos suvremenosti i tradicije. – poručuju iz riječkog HNK-a.

Ljetnu sezonu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca otvorit će premijera baleta Čipka, koreografkinje Maše Kolar na glazbu Tene Novak. Zakazana je za petak, 5. lipnja 2020, u 20 sati. 

– U potrazi za hrvatskim kulturnim nasljeđem Maša Kolar inspiraciju za balet pronalazi u nacionalnoj povijesnoj tradiciji i folkloru – od tradicionalnih obrta izrade čipke u Hrvatskoj, povijesnih zapisa o čipkarstvu, života čipkarica, paške nošnje do folklorne glazbe. Istovremeno postavlja pitanja: koliko je to nasljeđe danas važno i kako ono može pronaći suživot sa suvremenim društvom? Maša Kolar u paškoj čipki, u njenoj strukturi i ritmu pronalazi izvor za stvaranja koreografske strukture, a kroz temu čipke istražuje odnos suvremenosti i tradicije. – poručuju iz HNK.

Maša Kolar navodi pak da temu čipke nije odabrala slučajno:

– Čipka je za mene priča plesa, plesa koji ne koristi prostor kao neku popratnu okolnost, on se bavi prostorom koji tako prestaje biti sredstvo za ostvarenje plesa postajući subjektom i temom izvedbe. Gledajući tako, jasno je da se struktura čipke i njena transpozicija u plesnu umjetnost može gledati kao ples u prostoru, ali i kao prostor u plesu.

Proces i tijek stvaranja glazbe za ovaj balet, prema riječima skladateljice Tene Novak, tekao je inspirativno i spontano. Istaknula je:

– U odnosu između suvremenog i arhetipskog ovdje postoji bliska povezanost, a tome pridonose postupni i promišljeni zahvati u izmjenama klasičnog i etnološkog glazbenog izraza temeljenog na melodiji s onim elektronskim i eksperimentalnim, temeljenim na ritmu ili atmosferi. Tema Čipke je iskonski prapovijesna, ali i suvremena, jer u svojem bogatom izražajnom duhu obnavlja misao mudrosti i nasljeđa kao što i postavlja aktualna i suvremena pitanja estetike i inspiracije univerzalnom ljepotom i harmonijom.

Scenografkinja i kostimografkinja Petra Pavičić inspiraciju je podjednako pronalazila u čipki kao i u čipkaricama koje su ju izrađivale. Izjavila je:

– Žene, koje su stoljećima mukotrpnim samoodricanjima, samokontrolom i savladavanjem zahtjevnih tehnika stvarale umjetnička djela, podjednako su nam bitne kao i sam produkt njihovih ruku. U vizualnom smislu, kostim koji plesačice i plesači nose obilježava ih kao subjekte u apstrahiranim tradicionalnim nošnjama, jednako kao što od njih čini objekte samih igli s koncem koje pokretom stvaraju čipku. 

Čipku plešu članice i članovi riječkog baletnog ansambla: Emanuele Amuchástegui, Marta Kanazir, Ksenija Krutova, Laura Orlić, Daniele Romeo, Tilman Patzak, Morgan Perez, Daniele Romeo, Tea Rušin, Carlos Huerta Pardo, Maria Matarranz, Maria del Mar Hernandez, Nicola Prato, Svebor Zgurić. Dramaturginja i asistentica koreografkinje je Maja Marjančić, a oblikovatelj svjetla Saša Fistrić.

Balet je ponovno na programu 6, 8. i 9. lipnja s početkom u 20 sati.

FOTO: FANNI TUTEK HAJNAL