Pogrebni običaji nekadašnjeg žumberačkog stanovništva u Arheološkom muzeju u Zagrebu
Više od 160 eksponata svjedoči ne samo o osobnoj pobožnosti, omiljenim svecima i vjerskim običajima, nego i o mobilnosti žumberačkog stanovništva. Iako radovi na crkvi sv. Nikole biskupa u Žumberku još nisu u potpunosti završeni, rezultati već sada iznenađuju i oduševljavaju.
Više od 160 eksponata svjedoči ne samo o osobnoj pobožnosti, omiljenim svecima i vjerskim običajima, nego i o mobilnosti žumberačkog stanovništva. Iako radovi na crkvi sv. Nikole biskupa u Žumberku još nisu u potpunosti završeni, rezultati već sada iznenađuju i oduševljavaju.
U zagrebačkom Arheološkom muzeju u utorak, 21. ožujka, u 12 sati otvara se izložba Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši. Na izložbi će biti predstavljeni konzervatorsko-restauratorski radovi na crkvi sv. Nikole biskupa u Žumberku, kao rezultat višegodišnjih konzervatorsko-restauratorskih istraživanja Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Izložbu će otvoriti Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture, uz govore Sanjina Mihelića, ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ane Azinović Bebek, autorice izložbe (Hrvatski restauratorski zavod), Tajane Pleše, v. d. ravnatelja Hrvatskog restauratorskog zavoda, Zdenka Šiljaka, načelnika općine Žumberak i mons. Juraja Jerneića, kaljskog župnika. Svečano otvorenje bit će popraćeno nastupom KUD Žumberčani.
Kroz više od 160 eksponata autori Ana Azinović Bebek i Ljubo Gamulin govore priču srednjovjekovne žumberačke crkve sv. Nikole biskupa, građevine s dugom poviješću i kontinuitetom korištenja te donedavnim središtem župe. Arhivska i povijesna istraživanja upotpunila su otkrića vezana uz arhitekturu crkve te njezine faze i opremu. Iako radovi još nisu u potpunosti završeni, rezultati iznenađuju i oduševljavaju.
Groblje oko crkve sv. Nikole biskupa u funkciji je od 14. do 18. stoljeća. Do sada su arheološki istražena 254 groba, kao i kosturnica s posmrtnim ostacima 223 pokojnika. Time su otkriveni običaji nekadašnjeg žumberačkog stanovništva vezani uz život i smrt te posebno bogatu i jaku pobožnost. Dok su u 14. i 15. stoljeću pokojnike ukapali u zemljane rake umotane u mrtvačko platno pa su stoga ti grobovi uglavnom bez arheoloških nalaza, u 16. stoljeću dolazi do promjene pogrebnih običaja. Pokojnici se u novom vijeku ukapaju odjeveni u bolju odjeću, najčešće s nabožnim predmetima, kao što su križevi, krunice i svetačke medaljice.
Ovi predmeti svjedoče ne samo o osobnoj pobožnosti, omiljenim svecima i vjerskim običajima, nego i o mobilnosti stanovnika. Žumberčani su odlazili na hodočašća unutar današnje Hrvatske, ali i u Italiju, Austriju i Njemačku. U kripti u svetištu crkve pronađeni su svileni prsluk i kožne cipele u lijesu plemkinje. Strpljivim i zahtjevnim radovima rekonstruirana je plemićka nošnja 17. stoljeća, a prsluk i cipele plemkinje iz Žumberka prvi će puta biti predstavljeni javnosti. Ova izložba rezultat je višegodišnjih konzervatorsko-restauratorskih istraživanja Hrvatskog restauratorskog zavoda te može služiti kao primjer interdisciplinarnog pristupa i izvrsne suradnje među znanstvenim i kulturnim institucijama.
Izložba ostaje otvorena do 30. travnja 2017. Dodatne informacije potražite na Facebook događaju. Uz izložbu su pripremljeni i bogati popratni događaji, o čemu više možete saznati na mrežnim stranicama Arheološkog muzeja u Zagrebu.
