Povijest grada
Objavljena knjiga „Dunavska Monarhija i Dubrovnik”, koja govori o odnosu austrijske vojske i vlasti prema Dubrovniku
Kako stoji na stranici Sveučilišta u Dubrovniku, posebnu pažnju autori su posvetili malo poznatim građevnim inženjerima u službi upravnih tijela, angažiranima na gradskim adaptacijama, u poglavlju „Tehnička inteligencija u Dubrovniku”.
Kako stoji na stranici Sveučilišta u Dubrovniku, posebnu pažnju autori su posvetili malo poznatim građevnim inženjerima u službi upravnih tijela, angažiranima na gradskim adaptacijama, u poglavlju „Tehnička inteligencija u Dubrovniku”.
Knjiga Dunavska Monarhija i Dubrovnik izv. prof. dr. sc. Sanje Žaja Vrbica i prof. emer. dr. sc. Petera Zimmermanna otkriva do sada nepoznate podatke o odnosu austrijske vojske i vlasti prema Dubrovniku, arhitektonsko-urbanističkim transformacijama Grada tijekom austrijske uprave i protagonistima kompleksnih intervencija.
Kako stoji na stranici Sveučilišta u Dubrovniku, posebnu pažnju autori su posvetili malo poznatim građevnim inženjerima u službi upravnih tijela, angažiranima na gradskim adaptacijama u poglavlju Tehnička inteligencija u Dubrovniku. Karakteristični su rezultati njihova djelovanja i dva važna inženjerska zahvata – projekt gradnje Porporele i izgradnja nove prometnice oko Grada.
O transformacijama Grada piše izv. prof. dr. sc. Sanja Žaja Vrbica u trećem poglavlju, Arhitektonsko-urbanističke preobrazbe Dubrovnika tijekom austrijske uprave. Arhivskom građom rasvijetljene su povijesne okolnosti nastanka Porporele, inicijatoru gradnje, uzrocima donošenja odluke o gradnji, tijek radova, materijali korišteni u gradnji i adaptacije luke, te svim pratećim nedaćama i autorima lukobrana koji je zauvijek izmijenio vizuru Grada.
Drugi istaknuti projekt tog razdoblja izgradnja je nove gradske prometnice, njezin alternativni pravac, teškoće graditelja te urbane intervencije nastale tijekom gradnje ceste. Tijekom pripreme i realizacije tog projekta posebno je istaknuta svijest domaćeg stanovništva o vrijednostima naslijeđene baštine, koja je utjecala na građevinske faze i očuvanje cjelovitog prstena zidina u vrijeme sveprisutnih modernizacijskih procesa uklanjanja zidina i sačuvala ih za buduće vrijeme.
Kako stoji na stranici Sveučilišta u Dubrovniku, posebnu pažnju autori su posvetili malo poznatim građevnim inženjerima u službi upravnih tijela, angažiranima na gradskim adaptacijama u poglavlju Tehnička inteligencija u Dubrovniku. Karakteristični su rezultati njihova djelovanja i dva važna inženjerska zahvata – projekt gradnje Porporele i izgradnja nove prometnice oko Grada.
O transformacijama Grada piše izv. prof. dr. sc. Sanja Žaja Vrbica u trećem poglavlju, Arhitektonsko-urbanističke preobrazbe Dubrovnika tijekom austrijske uprave. Arhivskom građom rasvijetljene su povijesne okolnosti nastanka Porporele, inicijatoru gradnje, uzrocima donošenja odluke o gradnji, tijek radova, materijali korišteni u gradnji i adaptacije luke, te svim pratećim nedaćama i autorima lukobrana koji je zauvijek izmijenio vizuru Grada.
Drugi istaknuti projekt tog razdoblja izgradnja je nove gradske prometnice, njezin alternativni pravac, teškoće graditelja te urbane intervencije nastale tijekom gradnje ceste. Tijekom pripreme i realizacije tog projekta posebno je istaknuta svijest domaćeg stanovništva o vrijednostima naslijeđene baštine, koja je utjecala na građevinske faze i očuvanje cjelovitog prstena zidina u vrijeme sveprisutnih modernizacijskih procesa uklanjanja zidina i sačuvala ih za buduće vrijeme.
OZNAKE:
IZVOR:
SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU
FOTO:
UNSPLASH