O ukusima se ne raspravlja – AI umjetnost
AI ili umjetna inteligencija danas je dostupna u svim sferama, pa tako i u umjetnosti. Donosi nova, zanimljiva i zabavna umjetnička djela te umjetnicima pomaže da ostanu produktivni i kreativni.
AI ili umjetna inteligencija danas je dostupna u svim sferama, pa tako i u umjetnosti. Donosi nova, zanimljiva i zabavna umjetnička djela te umjetnicima pomaže da ostanu produktivni i kreativni.
Kreativac može biti svatko, a to dokazuje priča prodaje slike koju nije naslikao čovjek, već umjetna inteligencija. Aukcijska kuća Christie's, 23. listopada 2018. godine, stavila je sliku pod nazivom Portret Edmonda Bellamyja na dražbu. Na toj slici, unutar pozlaćenog drvenog okvira, stoji nejasan i zamućen portret nepoznatog muškarca obučenog u crni kaput i bijeli ovratnik. Iza stvaranja slike stoji umjetna inteligencija i algoritam koji je osmislio francuski umjetnički kolektiv Obvious. Ispod slike stoji potpis autora, a riječ je o formuli min G max D ?x [log (D(x))] + ?z [log(1 – D (G(z)))], odnosno dijelu koda algoritma koji je odgovoran za postojanje same slike.
Slika je napravljena preko algoritma i podataka koji su činili 15 000 portreta naslikanih između 14-og i 20-og stoljeća. Kako bi se dobilo konačno remek-djelo, umjetna inteligencija prvo bi stvorila novu sliku na temelju datih podataka. Zatim bi koristila algoritam za raspoznavanje (Discriminator) preko kojeg bi uspoređivala svoj rad s podacima ostalih portreta sve do onoga trenutka kada ne bi mogla razlikovati svoju sliku od ostalih.
Slika je prodana za nevjerojatnih 432 500 dolara, što je za 40 puta više od prvotne procjene od 10 000 dolara. To je bilo prvo umjetničko djelo umjetne inteligencije koje je stavljeno na dražbu jedne velike aukcijske kuće. Uspjeh slike privukao je medijsku pozornost i označio je dolazak umjetnosti AI-a na scenu.
Znači li to kraj umjetnosti kakve znamo? Naravno da ne. Umjetnici ne bi trebali gledati na umjetnu inteligenciju kao prijetnju, već kao suradnika koji ih potiče na isprobavanje novih smjerova.
Jedan od primjera umjetne inteligencije kao suradnika vidljiv je u stvaranju programa DALL-E kojega je kreirala tvrtka OpenAI. U siječnju 2021. godine, OpenAI objavio je niz slika koji su stvoreni korištenjem DALL-E-a. Naziv DALL-E nastao je kombinacijom imena umjetnika Salvadora Dalija i robota WALL-E-ja. Riječ je o programu koji koristi umjetnu inteligenciju tako da stvara niz slika na temelju pisanih naredbi. Tako primjerice pisana naredba može glasiti stolić u obliku Pikachua ili pak škamp u odijelu svira gitaru i DALL-E izbacuje upravo to što je napisano.
Razvoj umjetne inteligencije donio je nove algoritme i kvalitetne alate. Zbog toga umjetna inteligencija unosi promjene i nove mogućnosti koje do sada nisu bile dostupne u svijetu umjetnosti. Umjetnost AI-a ima potencijala, ali njezino ostvarenje ovisi o tome kako će je ljudi koristiti.
