Ne, digitalni mediji nisu krivi što u školama ne čitamo lektire

– Očigledno je da mladi i djeca danas sve manje čitaju. U modernom svijetu punom digitalnih signala i televizije sve se više osjeća nedostatak načitanih ljudi. Mladi su knjigu odlučili zamijeniti filmovima, serijama i reality-showovima iz kojih ne dobivaju nikakvu kulturu, već duhovno tonu.

No, umjesto da svijet tehnologije i digitalnih medija proglasimo neprijateljem pisane riječi, kako bi bilo da ispitamo načine na koje se digitalni mediji mogu koristiti za razvitak čitalačkih navika? Ulaskom u svijet medija lektira poprima nove dimenzije. Osim u knjižnici, lektirno je djelo moguće pronaći u raznim digitalnim oblicima. Moguće je pronaći razne ilustracije, adaptacije, digitalne knjige ili slikovnice. Svi ti sadržaji mogu ponekad teško i nepristupačno djelo približiti mladima i motivirati ih na čitanje. 

Isto tako, digitalni se sadržaji mogu koristiti u nastavi kako bi upotpunili doživljaj lektire i produbili razumijevanje određenog djela. Svima su nam poznate kompleksne lektire poput Ilijade, Odiseje i Eneide, koje, iako jesu temelj zapadnoeuropske književnosti, u sebi skrivaju mnoštvo riječi, pojmova, koncepata, likova i mitova s kojima mladi nisu upoznati. Kada bi im se prije samog čitanja omogućilo da putem digitalnih sadržaja pristupe zanimljivom svijetu, primjerice, grčke mitologije, vjerojatno bi bili više zainteresirani za djela koja se njome bave. 

Osim toga, u kurikulumu su se nerijetko znala naći djela koja tematikom i jezikom nisu bliska mladima, iako se novom reformom ta situacija na neki način mijenja s obzirom na to da profesori imaju veću autonomiju pri odabiru lektire. Iako su neka djela kulturološki i književno vrlo značajna, moramo se pomiriti s činjenicom da je mladima ponekad značajnije pročitati nešto što im je u tom životnom trenutku blisko. Nitko ne osporava da je potrebno znati i razumjeti povijest o kojoj možemo čitati u, primjerice, Zlatarovom zlatu, ali ponekad je mnogo važnije pročitati djelo koje se bavi problemima mladih u suvremenom svijetu. 

O navikama čitanja lektire, o navikama čitanja općenito, ali i o tome koliko mladi pišu, razgovarat ćemo 25. ožujka u 17:30 u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu na Čitaj, pitaj.

---

---