LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Kazališne izvedbe

Nakon više od godinu dana odgode zbog pandemije i potresa Gavella donosi novu premijeru – „Posjet stare dame”

– Ovaj izrazito živ i aktualan tekst propituje teme poput korupcije kao izvora gospodarske devastacije, urušavanja morala, napuštanja zemlje u potrazi za boljim životom, uz gorčinu povratka bez iluzija... – pišu iz Gavelle.

– Ovaj izrazito živ i aktualan tekst propituje teme poput korupcije kao izvora gospodarske devastacije, urušavanja morala, napuštanja zemlje u potrazi za boljim životom, uz gorčinu povratka bez iluzija... – pišu iz Gavelle.

U četvrtak, 6. svibnja, te u petak, 7. svibnja 2021, kazalište Gavella premijerno će izvesti predstavu Posjet stare dame Friedricha Dürrenmatta, u režiji Dore Ruždjak Podolski. Nesvakidašnja je to premijera, prvotno najavljena u ožujku 2020, ali zbog pandemije, a potom i potresa prolongirana, a sada, više od godinu dana kasnije, iz navedenih razloga održat će se u KUC-u Travno

– Posjet stare dame uzbudljive je strukture, nalik trileru: možemo je doživjeti kao vlak kojim u prostor devastirane ekonomije stiže glavna junakinja – stara dama, a u trenutku kad priča dosegne svoju punu brzinu, Posjet ne ispušta našu pažnju. Miješajući elemente melodrame, tragedije, crne komedije i groteske, ovaj izrazito živ i aktualan tekst propituje teme poput korupcije kao izvora gospodarske devastacije, urušavanja morala, napuštanja zemlje u potrazi za boljim životom, uz gorčinu povratka bez iluzija... – pišu iz Gavelle.

Prenosimo u nastavku detaljniji opis predstave:

– Rijetko se u povijesti dramske literature može pronaći drama jednostavnijeg sadržaja i istovremeno kompleksnijeg seta značenja i njihovih mogućih tumačenja te različitih žanrovskih odrednica i elemenata raznorodnih dramskih vrsta, kao što je to slučaj s dramom Posjet stare dame švicarskog dramatičara Friedricha Durrenmatta. Sam je autor svoj najuspjeliji dramski tekst o milijunašici koja se vraća u osiromašeni rodni grad negdje u Europi, kako bi sebi za novac kupila pravdu, označio kao tragikomediju. Okolnosti radnje, a kroz koju promatramo moralno posrtanje građana koji se uzaludno nastoje suprotstaviti duboko problematičnoj pogodbi, ali i unutarnja previranja glavnog protagonista Alfreda Illa kojeg je dama iz naslova proglasila glavnim krivcem vlastite nesreće, svakako imaju obilježja kako komedije tako i tragedije. A stara dama je dakako Klara Zachanassian, rođena Wascher i već se iz prezimena kojeg je dobila udajom, a riječ je o anagramu triju slavnih prezimena (Zaharoff, Onassis, Gulbenkian) pa onda i prezimena pod kojim je rođena (Pralja) može naslutiti kompleksnost njezina lika, koji istovremeno opslužuje kako komičan tako i tragičan ton samoga teksta. Zavodljiva, brutalno iskrena, neumoljivo okrutna i do točke vlastitog uništenja, Klara Zachanassian začudna je kombinacija priproste malomještanke i dame iz političkog i društvenog vrha, koja svojim vlakom, a zatim i umjetnim udovima od kojih je sastavljena poput začudnog brehtijanskog mutanta, ruši sve pred sobom na putu do konačnog cilja. Već iz ovog je vidljivo da uz tragikomediju Durrenmattovom rukopisu nisu strane groteska, farsa, pa ni elementi poetike apsurda, čime se njegov komad svakako na nekim mjestima može dovesti u jasnu korelaciju s temeljnim tekstom teatra apsurda, dramom U očekivanju Godota Samuela Becketta.

Posjet stare dame zaista možemo pratiti kao ljubavnu priču prepunu sjećanja na mladenački eros koji se s godinama razočaranja pretvorio u podjednako snažan nagon za smrću, ali i kao parabolu u kojoj se na beketovskoj nigdini sa samo jednim stablom, umjesto uzaludnog čekanja onoga koji neće doći, trijumfalno dočekuje spasiteljica s milijunima. Ista je to i nepregledna pustoš ostavljena nakon dugih pet godina krvavog razaranja Europe, koje je njezine narode, u Durrenmattovom slučaju građane izmišljenog grada Guellena, ostavila u materijalnom i moralnom izmještanju s teretom različitih oblika krivnje, od potpuno osobne pa sve do kolektivne. Upravo je ta svevremenost i nedefinirana spacijalnost samog teksta, otvorila prostor i ovoj izvedbenoj interpretaciji koja priču o iznevjerenoj ljubavi i osveti promatra i iz predloženog očišta teatra apsurda, pri čemu su i pojedini citati Beckettovog remek-djela u Durremattovim likovima Kobyju i Lobyju, pronašli svoje zahvalne i prirodne interprete, otvorivši pritom prostor i drugim znakovima i interpretacijama koji Guellen i njegove građane čine bliskima i prepoznatljivima nama danas. U tome i leži temeljna kvaliteta ovog dramskog djela; prostor naoko formulaične premise postaviti kao ogledalo u kojem je moguće prepoznati, a onda i upisati barem poneki naš strah, sumnju, nedoumicu i izdaju. Tako u onom trenutku u kojem Klara Zachanassian na samom kraju komada po drugi i posljednji put napusti rodni grad, na svima nama ostaje sagledati jesu li temelji koje smo pristali izgraditi na mjestu nekih davnih ruševina zaista dovoljno čvrsti, a samim time i vrijedni da opravdaju kompromise na koje smo, gradeći ih, potpuno svjesno pristali.

Pred nama je oštra kritika suvremenog poimanja svijeta, gdje je sve podređeno kapitalu, ali istovremeno i gotovo utopistička priča o razornoj moći ljubavi, svoj tuzi nerealizirane žudnje, iznimno duhovita u strategijama obračuna s pravim i pretpostavljenim krivcima te na kraju bolna u okrutnom izostanku praštanja. Na dramaturgu Tomislavu Zajecu i redateljici Dori Ruždjak Podolski, autorskom timu koji stoji iza izuzetne Črne mati zemle, je da Dürrenmattov predložak izbistri do suvremenosti koju on nesumnjivo u sebi nosi te pozove glumački ansambl na igru. Riječima komada: Ne radi se o blagostanju ni o udobnom životu, ne radi se o luksuzu, nego o tome hoćemo li ostvariti pravdu...

U predstavi igraju: Jelena Miholjević, Andrej Kopčok, Siniša Ružić, Nikola Baće, Ivan Grčić, Sven Medvešek, Anja Đurinović, Barbara Nola, Amar Bukvić, Sven Šestak, Hrvoje Klobučar, Ana Kvrgić, Janko Rakoš, Andrej Dojkić, Nenad Cetko, Natalija Đorđević i Anica Kovačević. Prijevod potpisuje Ivo Juriša, scenograf je Stefano Katunar, kostimografkinja je Manuela Paladin Šabanović. Suradnica je za scenski pokret Petra Hrašćanec, a skladatelj Stanislav Kovačić. Jezična je savjetnica Đurđa Škavić, oblikovatelj zvuka Christian Kanazir, a oblikovatelj svjetla Zdravko Stolnik.

FOTO: PIXABAY