Književne cenzure modernog doba
Mnogi su autori u svojim djelima bili previše iskreni što je izazvalo burne reakcije njihove zajednice, a i izvan nje. Donosimo vam neke od književnih cenzura modernog doba.
Mnogi su autori u svojim djelima bili previše iskreni što je izazvalo burne reakcije njihove zajednice, a i izvan nje. Donosimo vam neke od književnih cenzura modernog doba.
Ovo su autori koji se nisu bojali biti ono što jesu, a ni reći ono što misle u razdoblju u kojem je bilo bolje šutjeti i pokoravati se drugima.
William Burroughs: Goli ručak
Ovaj je književnik vodio buran život; uz to što je bio homoseksualac, bio je ovisan o morfiju. Bavio se prodajom heroina i bez obzira na svoju seksualnu orijentaciju, oženio se u Hrvatskoj. Žena mu je bila Židovka koju je od progona spasio u Drugom svjetskom ratu. Njegovo vrlo uspješno djelo Goli ručak zabranjeno je u Bostonu 1965. godine zbog nepristojne i neprimjerene uporabe jezika. Već sljedeće godine, američki vrhovni sud odbacio je optužbu.
Vladimir Nabokov: Lolita
Djelo Lolita Nabokovljev je najpoznatiji roman, no u prvim godinama s njime nije imao sreće. Nije mogao pronaći izdavača u SAD-u. Kad ga je napokon našao u Francuskoj i kad mu je roman bio objavljen, zabranili su ga na četiri godine pod optužbom da je bludan. U Velikoj Britaniji prozvan je čistom neobuzdanom pornografijom i bio je zabranjen do 1959. godine Kada je napokon objavljen u SAD-u, prodan je u 100 000 primjeraka u samo dva tjedna.
Dan Brown: Da Vincijev kod
Kada je bio objavljen, 2003. godine, katolička crkva podigla se na noge zbog činjenica koje nisu na njezinoj strani. Strogo čuvane crkvene tajne, kontroverzne pretpostavke i mišljenja izašla su u javnost. No, crkva nije bila jedina koja je pokušala „ugušiti“ ovaj roman. Bio je zabranjen u Libanonu, Jordanu, Egiptu, Iranu, Pakistanu i nekim indijskim državama koje su smatrale da tematika omalovažava kršćansku vjeru. Bez obzira na to, Da Vincijev kod postao je jedan od najprodavanijih bestselera. Preko 60 milijuna prodanih primjeraka prevedena su na četrdeset i četiri jezika. Tako je Da Vincijev kod postala druga najprodavanija knjiga na svijetu, odmah iza Biblije.
Aleksandr Solženjicin: Jedan dan u životu Ivana Denisoviča
Solženjicin je s pisanjem ovog romana počeo nakon što je i sam nekoliko godina proveo u kazastanskom gulagu. Temeljen je na njegovom logorskom iskustvu. Vrlo detaljni i realističko opisi nisu se svidjeli vladajućim strankama. U početku je roman bio zabranjen, no 1962. godine predsjednik Hruščov dao je dopuštenje za objavu zanemarivši protivljenje nekih od svojih suradnika.
Milan Kundera: Nepodnošljiva lakoća postojanja
Kundera je bio jedan od autora žrtava komunističkog režima na tlu bivše Čehoslovačke. Preselio je u Francusku nakon što su Sovjeti napali Čehoslovačku. Njegova djela bila su na crnoj listi, a ubrzo nakon toga zabranjeno je i njihovo izdavanje. Nakon toga piše Nepodnošljivu lakoću postojanja koja je bila zabranjena sve do sloma režima 1989. godine
Boris Pasternak: Doktor Živago
Pasternakov 'Doktor Živago' bio je na zlu glasu u SSSR-u, iako ga gotovo nitko nije ni pročitao. U isto je vrijeme proslavio svog autora na američkom tlu gdje je čak dvadeset šest tjedana proveo na samom vrhu The New York Timesove liste najprodavanijih knjiga. Da bi roman bio objavljen, morali su ga prokrijumčariti u Italiju gdje su ga i prvi puta objavili. Sovjetske vlasti zahtijevale su izbacivanje Pasternaka iz SSSR-a zbog njegove kritike boljševizma, no to se ipak nije dogodilo. Doktoru Živagu konačno je dopuštena objava 1988. godine
George Orwell: Životinjska farma
Alegorijska novela Georgea Orwella zapravo je satira na Staljinov komunizam. Upravo zbog toga bila je zabranjena u Sovjetskom Savezu. U SAD-u uvod je shvaćen komunistički, dok se zapravo odnosio na kritiku stanja u Velikoj Britaniji. Magazin Time 2005. godine stavio ju je na popis 100 najboljih romana.
Aung San Suu Kyi: Freedom From Fear
Mianmarska političarka je petnaest od dvadeset posljednjih godina svog života provela u pritvoru zbog aktivističkih aktivnosti, a u zatočeništvu je napisala brojne eseje koje je 1991. godine skupila u zbirku pod nazivom „Freedom from fear“. U međuvremenu, primila je Nobelovu nagradu za mir i nagradu Saharov za slobodu govora. Aung San Suu Kyi postala je simbol borbe za demokraciju u cijelom svijetu, no njezino djelo još uvijek je zabranjeno u Mianmaru.
J. K. Rowling: Harry Potter
Iako najpoznatiji mali čarobnjak nikada nije bio službeno zabranjen, podigao je veliku prašinu kada je izašao na književno tržište. Mnoge religijske skupine digle su glas i tražile da se knjige zabrane djeci zbog upotrebe magije i promoviranja vještičarstva. Serijal je ipak postao svjetski popularan i doživio je jednako uspješne filmske adaptacije.
