Egipatske mumije nakratko oživjele u zagrebačkom Arheološkom muzeju
Većina je bolesti koje su zahvaćale Egipćane 2000 godina prije Krista prisutna i danas, a odgovor se krije u našem genetskom kodu.
Većina je bolesti koje su zahvaćale Egipćane 2000 godina prije Krista prisutna i danas, a odgovor se krije u našem genetskom kodu.
Arheološki muzej u Zagrebu posljednjih mjesec dana vrvi posjetiteljima. Naime, razlog je tomu izložba Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu u sklopu koje je izložena posebno birana kolekcija, kao i radionice te predavanja svjetski poznatih stručnjaka.
Prvi ciklus predavanja održao je prof. dr. med. Frank Rühli sa Sveučilišta u Zürichu i vodeći svjetski stručnjak na području evolucijske medicine. U prepunoj dvorani zainteresiranih posjetitelja predstavio je metode kojima su njegov tim i on otkrivali uzroke smrti egipatskih mumija te najčešće bolesti toga doba. Sam profesor ističe kako je većina bolesti koje su zahvaćale Egipćane 2000 godina prije Krista prisutna i danas, a odgovor se krije u našem genetskom kodu. Najčešće su od njih artritis, anemija, kalcifikacija kostiju te stres.
Profesor Frank Rühli svoje je istraživanje dokazao analizom tkiva nekih od najpoznatijih mumija svijeta, kao što su Tutankamonova, kraljice Neferititi, Karla Velikog te Otzija, zaleđenog čovjeka pronađenog u austrijskim planinama. Genetskim i kemijskim analizama mesnog tkiva potvrdili su podrijetlo mnogobrojnih mumija, ali i dobili uvide u to kako su ljudi onoga vremena obolijevali. Dok se pretpostavlja kako je faraon Tutankamon umro od krvarenja uslijed ozlijede arterija, najčešći uzroci smrti uzrokovani bolestima bili su loša ishrana i nedostatak vitamina.
Među najnovijim je egipatskim otkrićima i grobnica s ukupno 84 mumije, večinom žene. Unatoč lošem stanju u kojem je pronađena, zahvaćena požarom u 19. st., grobnica je ponudila odgovore na mnogobrojna pitanja. Naime, pronađeno je mnogo invalida i mumija s teškim oštećenjima kralježnica, što upućuje na teške uvjete rada, kao i nekoliko mumija patuljastog rasta, što upućuje na to da je ovaj fenomen bio prisutan davno prije moderne civilizacije. Unatoč velikom broju bolesti koje su identificirane na truplima mumija, a koje su prisutne i danas, zanimljivo je da nema pronađenih dokaza o mumijama oboljelim od raka. Upravo ta intrigantna otkrića pričaju pravu priču o antičkom Egiptu.
Usprkos velikom napretku u istraživanju koje je omogućilo rendgensko testiranje uzoraka na mjestu pronalaska, i dalje postoje ograničenja. Profesor Rühli ističe kako je veoma važna etika odnošenja prema mumijama i da ih se iz medicinske perspektive treba gledati kao pacijente, ne uskraćujući im dostojanstvo. Dodatno odmaže činjenica da se istraživanje smije odvijati samo na terenu, točnije u Kairu gdje su i pronađene bez prenošenja ostataka u Europu, poštujući tako egipatsku kulturnu baštinu. No čak i uz velike napore uložene u sprječavanje krijumčarenja artifakata iz grobnica, to se dešava i danas te takvi predmeti na crnom tržištu postižu velike cijene.
Za sve zainteresirane ciklus predavanja nastavlja se 4. svibnja u 18:00 sati kada će dr. sc. Mislav Čavka s Medicinskog fakulteta u Zagrebu održati predavanje Bolesti zagrebačkih mumija. Ulaz je za sve posjetitelje besplatan. Izložba Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu traje do 14. lipnja 2017. godine
