7 serija za preskakanje nekih poglavlja povijesti
Ovih sedam serija podučit će vas onome što ste preskočili u recima knjiga povijesti.
Ovih sedam serija podučit će vas onome što ste preskočili u recima knjiga povijesti.
Bez obzira na to jeste li lijeni uzeti knjigu u ruke, ne volite dokumentarne filmove i serijale ili smatrate povijest suhoparnom, za sve postoje serije koje su se potrudile više – manje ekranizirati povijesne likove na publici zanimljiv način. Predstavljamo vam sedam serija koje imaju visoke ocjene za svoje realizacije. Ipak, listu proučite uz dozu opreznosti jer redatelji i scenaristi često ubacuju neke dijelove radi dramatizacije.
7. Da Vincijevi demoni (Da Vinci's Demons), 2013. –
Serija u prvi plan stavlja Leonarda da Vincija, poznatog slikara, izumitelja, kipara, arhitekta i čovjeka od još barem petnaestak zanimanja. Uz njega se u seriji pojavljuju i drugi likovi iz povijesti, poput obitelji Medici, Girolamo Riario, Zoroaster i pape Siksta IV. Iako su u seriji zastupljeni mnogi Leonardovi izumi, priča oko njihova stvaranja nije nužno istinita. Leonardo je usputno predstavljen i kao strastveni ljubavnik, a sve je to bazirano na dva dokumenta koja u stvarnosti postoje i optužuju ga za neugodne susrete. Svejedno, serija zaslužuje pažnju jer je bogata akcijom i ekscentričnim ponašanjem koje je danas in.
6. Majstori seksa (Masters of Sex), 2013. –
Priča o doktoru Williamu Mastersu i Virginiji Johnson, pionirima koji su hrabro pristupili tabu temi seksa 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća te nam otkrili mnogo zanimljivosti o našem tijelu. Mnogo ekraniziranih stvari u seriji doista je istinito – primjerice, svoje istraživanje seksa zbilja su počeli provoditi na prostitutkama i Masters je doista nagovorio Virginiju da se i oni uključe u studiju. Upravo su oni zaslužni za otkriće da žene mogu imati višestruke orgazme. Ipak, nekoliko likova u seriji zapravo su spoj više osoba radi zaštite podataka.
5. Obitelj Borgia (The Borgias), 2011. - 2013.
Ova hit serija posvećena je Borgijama, moćnoj obitelji koja je bila bazirana u tri zemlje: Španjolskoj, Francuskoj i Italiji. Serija se fokusirala na renesansnu Italiju te godine u kojima su se počeli otkrivati novi kontinenti. Seriju krasi odlična scenografija i kostimografija, ali i odlična glumačka postava. No, povjesničari su možda malo alergični na ovu seriju, s obzirom na to da su scenaristi veoma često brkali godine, imena (Juan Borgia nikada nije vodio vojsku na Francusku niti osvojio Forli jer je već bio mrtav u to doba), dodavali stvari koje se nisu dogodile i seriju pretvorili u čistu sapunicu. Ako zanemarimo te male detalje, serija je must.
4. Tudori (The Tudors), 2007. – 2010.
Još jedna odlična ekranizacija povijesnih ličnosti, no ova je fokusirana na engleskog ekscentričnog kralja Henrika VIII. i njegovu ''ljubav'' prema ženama. Serija je kompresirana tako da se čini kako se sve dogodilo veoma brzo, što nije istina. Također, često se pojavljuju titule na mjestima u seriji, a te osobe nisu mogle biti ni blizu hijerarhijski, izmišljaju se zavjere i slično. Ipak, redatelj serije objasnio je kako su ga unajmili da napravi seriju koja će privući gledatelje, a ne ih odbiti ''suhoparnošću i činjenicama''. Plus ide glazbi, scenografiji, kostimografiji i održavanju kontinuiteta između sezona.
3. Vikinzi (The Vikings), 2013. –
Serija je napravljena na temeljima legende o poznatom nordijskom junaku Ragnaru Lothbroku. Velike polemike vode se oko kostimografije koja je zastupljena. Doduše, ova je serija odlično napravljena i otvara mnoge rasprave koje i povjesničarima otkrivaju kako malo toga znamo o sjevernjacima koji su iznenada doplovili do Otoka i opustošili ga. Sa strane sve to, ovdje ima akcije, krvi, dobrih glumaca koji su se donekle potrudili izmijeniti svoj govor da zvuče sjevernjački i sve je to veliki spektakl uz koji epizoda proleti za tili čas.
2. Spartak: Rat prokletih (Spartacus: Blood and Sand), 2010. – 2013.
Spartak ima tri sezone, a svaka ima svoj naziv pa se nemojte zbuniti i misliti da su to tri različite serije, a postoji i mini serija. Također, nakon prve sezone, glumac koji je nosio ulogu Spartaka umro je zbog uznapredovalog stadija raka, tako da druge dvije sezone imaju različitog glavnog glumca. Nositelj serije trački je rob i gladijator koji je digao pobunu robova protiv Rima. Serija se fokusirala na njegov raniji život i na borbe i život gladijatora. Vizualizacija je slična onoj koju možemo vidjeti u filmu 300. Scene borbi u arenama pretjerane su, kao i činjenica da su robovi dopremani sa svih strana svijeta te nisu imali zajednički jezik. Ipak, ovo je jedna od rijetkih serija koja se ne fokusira na visoke dužnosnike, već na one male ljude koji su bili prisiljeni boriti se za život.
1. Rim (Rome), 2005. – 2007.
Serija predstavlja kremu Rima, a redatelji i scenaristi dovitljivo su se dosjetili kako bi bilo kakav vremenski okvir mogli izostaviti da izbjegnu grešku koja se provlači kroz ostale nabrojane serije. Radnja je pojednostavljena te je izostavljeno dosta likova koji bi mogli unijeti komplikacije. Sa strane greške u političkom sustavu i političkim spletkama, serija je posvetila veliki dio rimskoj kulturi i religiji te je svakako poučna u tom smislu. Rim je serija koja je visoko kotirana od prve epizode, a najveća kritika uložena je u činjenicu da su se autori serije odlučili zadržati na dvosezonskom konceptu.
