LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Fakultet hrvatskih studija

Od FHS-a do karijere: bivše studentice otkrivaju što im je studij stvarno donio

Tri bivše studentice Fakulteta hrvatskih studija danas rade u marketingu, kazališnoj produkciji i digitalnim komunikacijama. Njihove priče pokazuju kako studij može otvoriti različite profesionalne puteve — posebno kada se znanje poveže s praksom, inicijativom i studentskim angažmanom.

Tri bivše studentice Fakulteta hrvatskih studija danas rade u marketingu, kazališnoj produkciji i digitalnim komunikacijama. Njihove priče pokazuju kako studij može otvoriti različite profesionalne puteve — posebno kada se znanje poveže s praksom, inicijativom i studentskim angažmanom.

Kada maturanti biraju fakultet, jedno od prvih pitanja koje se nameće jest: Što nakon diplome? Hoće li im studij dati dovoljno znanja, korisnih vještina i mogućnosti za razvoj? Kod društvenih i humanističkih studija to se pitanje često postavlja još glasnije, iako upravo ti studiji studentima mogu dati ono što je danas iznimno važno: širinu, sposobnost kritičkog mišljenja, komunikacijske vještine, razumijevanje ljudi i sposobnost snalaženja u različitim profesionalnim okruženjima.

To najbolje pokazuju priče bivših studentica Fakulteta hrvatskih studija, odnosno tadašnjih Hrvatskih studija, koje su nakon diplome svoje karijere gradile u različitim područjima: od marketinga i fundraisinga, preko kazališne produkcije, do digitalnog marketinga, društvenih mreža i copywritinga.

Njihovi putevi nisu identični, ali povezuje ih ista poruka: znanja i iskustva stečena na FHS-u nisu ostala samo u predavaonici.
 

Studij koji je dao temelje za rad u komunikacijama i marketingu


Jelena Gašpar Hrvatske studije upisala je 2008. godine, na preddiplomskom studiju kroatologije i komunikologije. Na diplomskom studiju odlučila se za komunikologiju, jer ju je, kako kaže, više zanimala i jer joj je oduvijek bila želja baviti se odnosima s javnošću. Danas radi u udruzi SKAC Palma, gdje se bavi marketingom i fundraisingom.

Kao jednu od najvećih vrijednosti studija ističe praktične kolegije, konkretne zadatke i primjere iz prakse, ali i način na koji su profesori i gostujući predavači prenosili znanje.

„Mnoštvo praktičnih kolegija, konkretni zadaci, stvarni i živi primjeri iz prakse, nesebično dijeljenje znanja i iskustva profesora i gostujućih predavača, naglasak na profesionalnosti i etičnosti struke – pomogli su mi izgraditi kvalitetne temelje za lansiranje na tržište rada”, ističe Jelena.


Dodaje da se tih temelja drži i danas, dvanaest godina kasnije, uz nadogradnju kroz vlastito profesionalno iskustvo.

FOTO: Jelena Gašpar/Linkedin

Za nju je posebno važno bilo to što se tijekom studija učilo kritički razmišljati i profesionalno pristupati komunikacijama. Studirala je u razdoblju kada su se društvene mreže tek počele pojavljivati, a upravo je zato, kaže, bilo važno naučiti kako tehnologiju koristiti pametno, etički i promišljeno.

„I danas sve propitujem, pokušavam uvijek sagledati stvar iz više kutova, biti objektivna i profesionalna u svemu što radim”, kaže Jelena.


Uz znanje, s FHS-a pamti i ljude. Prijatelje s kojima je i danas u kontaktu, profesore koji su studentima bili dostupni i poticajni, predavanja o tada novim komunikacijskim kanalima, ali i Kampusijade te borongajsko zelenilo.

„Da danas upisujem fakultet, opet bih upisala Hrvatske studije. Ohrabrite se! Dobit ćete puno više resursa za stjecanje znanja i vještina koja su vrijedna i uvijek aktualna, a na vama je da te prilike iskoristite”, poručuje maturantima.

 

Od kroatologije do kazališne produkcije


Antonia Furjan studirala je kroatologiju, studij hrvatskog jezika, književnosti i kulture. Danas radi kao kreativna producentica u Teatru GAVRAN i osobna asistentica Mire Gavrana. U Teatru GAVRAN vodi kulturne projekte i kazališnu produkciju te je ravnateljica Zagrebačkog festivala monodrame. Kao osobna asistentica Mire Gavrana surađuje s kazalištima diljem svijeta, pregovara o autorskim pravima i sudjeluje u promociji njegova književnog i dramskog opusa.

FOTO: Antonia Furjan/Linkedin
 

„Tijekom studija razvila sam organizacijske i komunikacijske vještine te sposobnost analize i sinteze velikog broja informacija. Danas, kada istodobno vodim više kazališnih projekata i surađujem s partnerima iz različitih zemalja, upravo su one temelj mog svakodnevnog rada”, kaže Antonia.


Važan dio njezina razvoja nije se događao samo kroz nastavu, nego i kroz studentski angažman. Bila je predsjednica Društva studenata kroatologije „Cassius”, gdje je organizirala književne večeri, znanstvene kolokvije, tribine i humanitarne akcije. Bila je i članica uredništva, a zatim glavna urednica studentskog časopisa „Cassius”, kao i demonstratorica na trima kolegijima.

Upravo su je ta iskustva, kaže, naučila organizaciji, radu s ljudima i vođenju projekata. Danas u kazališnoj produkciji često prepoznaje sličnosti između tadašnjeg planiranja studentskih aktivnosti i organizacije profesionalnih kulturnih projekata.

Najljepše uspomene veže uz Kampus Borongaj, koji opisuje kao malu studentsku oazu. Zbog manjeg broja studenata, odnos s profesorima bio je neposredan, a atmosfera opuštena i poticajna.

„Rado se sjećam i rada studentskih udruga, koje su tada bile iznimno aktivne. Upravo su mi one pružile prvo iskustvo vođenja projekata, organizacije događanja i koordinacije ljudi – vještine koje danas svakodnevno koristim u kazališnoj produkciji”, ističe Antonia.


Maturantima poručuje da se ne boje odabrati humanistički studij ako ih to iskreno zanima.

„Upišite ono što vas iskreno zanima i ne bojte se odabrati humanistički studij. Razumijevanje ljudi, kreativnost i sposobnost stvaranja novih ideja bit će među najvrednijim vještinama. Ne ustručavajte se odabrati taj put – vjerujem da je budućnost u rukama humanista”, poručuje.

 

Od novinarstva do digitalnog marketinga: zašto je provjera informacija danas ključna


Ivona Lenard studirala je povijest i komunikologiju. Za vrijeme studija i nakon njega bavila se novinarstvom, a zatim se prebacila u digitalni marketing, društvene mreže i copywriting.

Kao jednu od najvažnijih vještina koje je stekla tijekom studija ističe sposobnost snalaženja u velikoj količini literature, pronalaženja izvora i provjeravanja informacija.

„Na studiju povijesti naučila sam kako prožvakati more i more literature, a općenito na oba studija kako doći do izvora i kako ih provjeravati”, kaže Ivona.


To smatra posebno važnim danas, kada smo svakodnevno izloženi velikoj količini informacija, a nije uvijek jednostavno procijeniti njihovu točnost, kontekst i moguću pristranost.

FOTO: Ivona Lenard/Linkedin

Zahvalna je, kaže, na tome što je tijekom studija razvila sposobnost kritičkog razmišljanja i naviku da informacije ne uzima zdravo za gotovo. Osim znanja, FHS joj je donio poznanstva koja su prerasla u prijateljstva, ali i poslovne suradnje.

Studij joj je, dodaje, dao širinu u razmišljanju i naučio je dijalogu s ljudima s kojima ne dijeli nužno iste stavove.

„To smatram užasno bitnim u doba kada olako palimo sve na lomaču, bez da dublje uđemo u temu i shvatimo kontekst”, kaže Ivona.


S FHS-a najviše pamti druženja u menzi, ispred menze i u kafićima oko kampusa. Iako je mnogima dolazak na Borongaj znao biti izazov, upravo je ta izdvojenost, kaže, studente nekako spojila i zbližila.

Maturantima savjetuje da prije odluke dobro prouče sve opcije, razgovaraju sa studentima i informiraju se o fakultetima koji ih zanimaju. Posebno naglašava važnost studentskih udruga i praksi.

„Dobro je osvijestiti si da na nekim smjerovima postoji poprilično velika šansa da se nećete baviti točno onime što ste završili, što ne mora biti loša stvar jer ćete svakako s faksa izaći pametniji i s puno poznanstava koja će možda uroditi poslovnim suradnjama u budućnosti. A još ćete izaći pametniji ako ćete za vrijeme faksa biti u udrugama ili odrađivati prakse, jer ćete tako najlakše otkriti što vas najviše zanima i u kojem smjeru se želite profesionalno razvijati”, poručuje Ivona.

 

FHS kao početak različitih karijernih puteva


Priče Jelene, Antonije i Ivone pokazuju da studij na FHS-u ne vodi samo prema jednom profesionalnom putu.

Ono što im je zajedničko nisu samo nazivi studija, nego vještine koje su tijekom studiranja razvile: komunikacija, organizacija, kritičko mišljenje, sposobnost rada s informacijama, razumijevanje konteksta, projektni rad i spremnost na učenje.

Za maturante koji razmišljaju o upisu na Fakultet hrvatskih studija, to može biti važna poruka. Fakultet nije samo mjesto na kojem se dobiva diploma. To je prostor u kojem se stvaraju kontakti, razvijaju interesi, testiraju mogućnosti i grade temelji za različite profesionalne puteve.

Ako te zanimaju ljudi, jezik, kultura, komunikacija, povijest, društvo i kreativni rad, FHS može biti mjesto na kojem ćeš pronaći vlastiti smjer.

Sve informacije o studijima, upisima i studentskom iskustvu na Fakultetu hrvatskih studija pronađi na našoj posebnoj stranici posvećenoj FHS-u.
FOTO: LINKEDIN