Voditelj Predstavništva Europske komisije Ognian Zlatev otkrio projekte za mlade i osvrnuo se na ovogodišnji LEAP Summit

– Klimatski ciljevi Europske unije vrlo su ambiciozno postavljeni i to s punim pravom jer su stabilna klima i zdravi ekosustavi  presudni  za budućnost nas i generacija poslije nas. Već sada možemo vidjeti na brojnim primjerima u Hrvatskoj i Europskoj uniji kako korištenje digitalnih alata u, primjerice, poljoprivredi može smanjiti otisak na ekološke resurse i emisije CO2, istodobno povećavajući dobit (tu ili treba dati primjer ili krenuti s drugim uvodom). Slično se može postići i u nizu drugih područja poput prometa, usluga ili proizvodnje. 

Tijekom ove godine planira se iznijeti ukupno 86 inicijativa koje će potaknuti korištenje obnovljivih izvora energije, energetsku učinkovitost, ažurirati pravila o trgovanju emisijama, obnoviti narušene ekosustave, eliminirati onečišćenja i drugih sličnih inicijativa. Te inicijative definirat će cijelo desetljeće pred nama i dovesti nas korak bliže velikom cilju – smanjenju CO2 emisija  za najmanje 55% do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 1990. godine, zaustavljanju degradacije prirode, uz perspektivu da Europa bude prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. 

Hrvatska je također pogođena posljedicama klimatskih promjena, od podizanja razine mora do velikih požara s ozbiljnim posljedicama pa je izrazila namjeru biti dio globalnog pokreta zaštite okoliša.  Uvijek i iznova ističem otok Zlarin kao izvrstan primjer zaštite prirode na lokalnoj razini. Zlarinjani su se dogovorili da se na njihovom otoku više neće koristiti jednokratna plastika i svojim primjerom utrli put drugima. Podsjećam kako u skladu s europskom direktivom o  smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, od srpnja ove godine više se neće moći stavljati na tržištu određene plastične proizvode kao što su na primjer plastični pribor za jelo.

Uz promjenu odnosa prema okolišu i prelazak na zelenije gospodarstvo, Hrvatska kao zemlja rijeka, šuma, planina, sunca i mora, ima veliki potencijale ostvariti postavljene klimatske i ekološke ciljeve i biti primjer susjednim državama u ostvarivanju ciljeva Europskog zelenog plana.

U kakvom se stupnju razvoja nalazi umjetna inteligencija u Hrvatskoj? Koliko su mladi ljudi u Hrvatskoj u odnosu na mlade iz ostalih zemalja Europske unije upoznati s tim područjem?

– Sektor informacijskih i inovativnih tehnologija, u okviru kojeg je i razvoj umjetne inteligencije, ubrzano se razvija diljem Europske unije pa tako i u Hrvatskoj. Spomenut ću samo nekoliko tvrtki koje su svojim primjerom već dostigle svjetske razine od Infobipa, Photomatha i Microblinka pa do Rimac Automobila. Na raznim događanjima imali smo priliku čuti da se više od 70 hrvatskih start-upova, malih i srednjih poduzeća bave umjetnom inteligencijom.

Inovatori i poduzetnici često su suočeni s nizom izazova kod pokretanja novih projekata kao što su izvori financiranja. No, Hrvatska ima odličnu priliku kroz instrumente Europske unije, a prije svega u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i u sklopu višegodišnjeg  financijskog okvira 2021-2027. godine, stvoriti preduvjete da postane centar za razvoj umjetne inteligencije i na temelju toga iskoristi sve prednosti koje sa sobom nosi razvoj inovativnih tehnologija i povećana konkurentnost.

Kao i u drugim državama članicama i u Hrvatskoj vlada veliko zanimanje među mladima za nove tehnologije, zato vjerujem da će u nadolazećem desetljeću Europska unija prijeći u globalnog predvodnika u tom sektoru.

Tijekom svoje prezentacije na ovogodišnjem LEAP Summitu Jakub Kajtman iz Europske komisije naveo je kako prema novim istraživanjima tek 53% građana ima osnovne digitalne vještine, što i nije tako velik postotak. Jesu li mladi ljudi u Hrvatskoj dovoljno upućeni u zelenu i digitalnu tranziciju?

– Podatak koji je iznio Jakub Kajtman odnosi se na područje Europske Unije, no Hrvatska ne odskače puno od prosjeka. Ono što je ključno za iduće razdoblje je kako podignuti taj postotak. Danas svjedočimo snažnom digitalnom razvoju u cijelome svijetu, razvoju mnogih aplikacija, rješenja i tehnoloških područja. To se prije tek nekoliko godina ranije činilo kao znanstvena fantastika. Istodobno, svijet je povezaniji nego ikad prije, prvenstveno zahvaljujući brzom i snažnom razvoju tehnologije.

Međutim, bez cjelovitog pristupa na polju digitalnih tehnologija postoji opasnost da Europa počne zaostajati. Želimo dati snažnu potporu projektima digitalne pismenosti te razvoju digitalnih tehnologija u Europskoj uniji kroz ulaganja i uklanjanje postojećih nedostataka, poput ograničenog pristupa širokopojasnom internetu i ovisnosti o drugima, kao na primjer u području proizvodnje poluvodiča.

Program Digitalni kompas Europe, koji je predložila Europska komisija, konkretizirat će digitalne ambicije Unije do 2030. godine. Omogućit će optimalnu digitalnu transformaciju poduzeća i javnih usluga; sigurnu, učinkovitu i održivu digitalnu infrastrukturu; napredak digitalnih vještina kod većine stanovnika i osigurat će radna mjesta za veliki broj visokokvalificiranih digitalnih stručnjaka.

– Riječ je o dugoročnom proračunu Europske unije i inicijativi Next Generation EU – privremeni instrument za poticanje oporavka. Zajedno čine najveći paket poticaja koji je Europska unija dosad financirala iz svojeg proračuna. Taj paket, vrijedan ukupno 1,8 bilijuna (ili 1.824 milijarde eura), pomoći će u ponovnoj izgradnji zelenije, digitalnije i otpornije Europe nakon pandemije. U sklopu je toga donesen Mehanizam za oporavak i otpornost: okosnica instrumenta Next Generation EU. Države članice pripremaju planove za oporavak i otpornost kako bi mogle povući sredstva u okviru tog mehanizma.

Hrvatska je svoj Nacionalni plan za oporavak i otpornost predala prošli petak, u sklopu kojeg će na raspolaganju imati bespovratna sredstva u okvirnom iznosu od 6,3 milijardi eura, ili 47,5 milijardi kuna, i zajmovi u okvirnom iznosu 3,6 milijardi eura, ili 27,1 milijardi kuna što ju svrstava na sam vrh država članica Europske unije po omjeru raspoloživih sredstava i BDP-a. Jedinstvena je to prilika za Hrvatsku! Mehanizam za oporavak i otpornost zadao je ciljeve prema kojima 20% ulaganja treba usmjeriti u digitalnu transformaciju, a 37% ulaganja u zelenu tranziciju i tu je prilika za mlade.

NextGenerationEU je više od plana oporavka, to je jedinstvena prilika da iz pandemije izađemo jači, promijenimo gospodarstvo nabolje, stvorimo prilike i radna mjesta za Europu u kojoj želimo živjeti. Sve što nam je potrebno kako bismo to ostvarili već je tu.

Prema predavanjima s ovogodišnjeg LEAP Summita naglašena je neizbježnost i nužnost digitalne revolucije u suvremenom društvu i svim aspektima poslovanja. Integriraju li društveni, ali i prirodni fakulteti u Hrvatskoj dovoljno digitalne aspekte i nove načine rada u obrazovanje budućih generacija?

– Iz perspektive studenata vjerojatno ne dovoljno! Međutim, ova zdravstvena kriza kroz koju prolazimo nehotice je ubrzala digitalizaciju na svim područjima, pa tako i u području obrazovanja. Nije to još ona digitalna revolucija kojoj težimo, zato treba iskoristiti sve prilike pa tako i one koje Europska unija pruža državama članicama da taj prijelaz na digitalno bude brži i efikasniji kako bi bio u skladu sa zahtjevima koje nosi moderno doba.

Završen je šesti po redu LEAP Summit koji je okupio više od 3000 sudionika iz Hrvatske, ali i ostalih zemalja Europske unije. Doveli ste predavače iz raznih sfera poslovanja s izrazito poučnim predavanjima. Koje interese, ali i znanja o poslušanom želite da mladi u Hrvatskoj usvoje nakon svega?

– Puno se govorilo o umjetnoj inteligenciji i kako ona već danas prožima sva područja našega djelovanja, od tvornica, zdravstva, prometa, ljudskih interakcija i nema sumnje da će se njena primjena proširiti na sve više područja. Međutim, čuli smo kako posljedice eventualnih grešaka u tom sektoru mogu biti vrlo ozbiljne. Primjerice, zbog pogreške u algoritmu u prepoznavanju lica čovjek je završio u zatvoru! Stoga je važno postaviti određene sigurnosne standarde i protokole kao i pravila korištenja, što će Europska komisija, zajedno sa svim zainteresiranim dionicima i učiniti.

Druge poruke bile su vezane za zelenu tranziciju. Kolegica je predstavila inovativni projekt Pollinator Park, čiji je cilj dočarati ljudima kako bi izgledao svijet ako nastavimo uništavati prirodu i izgubimo kukce oprašivače. Iako su naši mladi svjesni klimatskih promjena, virtualna šetnja kroz Pollinator Park mogla ih je dodatno potaknuti na promjene kako bi se spriječila daljnja devastacija prirode i gubitak bioraznolikosti. To je cilj Europskog zelenog plana, da kroz smanjivanje emisija štetnih plinova i ulaganje u nove i zelenije i inovativne tehnologije dostignemo cilj da 2050. Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent. Bilo je tu još mnogo odličnih predavača sa zanimljivim, edukativnim i informativnim porukama, koju su putem 3 stagea govorili o svojim iskustvima, projektima u kojima su sudjelovali ili sudjeluju i prilikama koje se nude, tako da se nadamo da je svima bilo jako zanimljivo i korisno. Putem konferencije kao što je LEAP želimo inspirirati i educirati buduću generaciju inovatora, poduzetnika, lidera i pokretača pozitivnih promjena u društvu.

Želimo potaknuti mlade ljude da realiziraju vlastite ideje inspirirajući ih primjerima onih koji su to uspjeli te upoznajući ih s vizijama Europske unije za budućnost, s programima i fondovima. Želimo da znaju da Komisija ide u korak sa svijetom i da omogućava potencijale i perspektive koji su tu za njih da ih iskoriste i postanu predvodnici pozitivnih promjena u društvu.

Koristim priliku da podsjetim vaše čitatelje kako je Europska unija nedavno  pokrenula višejezičnu digitalnu platformu pod nazivom Budućnost je u vašim rukama koja svim građanima omogućuje da iznesu svoja mišljenja i prijedloge o temama koje su bitne za budućnost Europske unije. To je jedinstvena prilika da građani direktno utječu na proces donošenja odluka, zato pozivam sve vaše čitatelje da se uključe u raspravu te preuzmu odgovornost za svoju budućnost.

Ovogodišnji LEAP Summit ukazuje na važnost upoznavanja budućih mladih stručnjaka sa zahtjevima tržišta, što uključuje i konstantno obrazovanje. Osim digitalne revolucije, ekološka svijest građana nužna je u očuvanju hrvatske prirode, ali i europskog kontinenta. Mladi građani Hrvatske imaju perspektivu u rješavanju brojnih poteškoća u postizanju digitalizacije i ekološke osviještenosti, ali i konkurentnosti na području umjetne inteligencije. Integracija digitalnih i komunikacijskih vještina u područje obrazovanja nužna je kako bi država pružila mladima razne mogućnosti koje su u rangu s ostalim zemljama Europske unije.