VIDEO: „Prirodoslovna lepeza“ olakšava učenicima upis na željeni fakultet
Zahvaljujući projektu „Prirodoslovna lepeza“ učenici triju hrvatskih škola iskusili su novi pristup pojedinim granama znanosti. Profesori Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije mentorirali su radne grupe koje su izrađivale nove kurikulume i osigurale njihovu kvalitetu.
Zahvaljujući projektu „Prirodoslovna lepeza“ učenici triju hrvatskih škola iskusili su novi pristup pojedinim granama znanosti. Profesori Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije mentorirali su radne grupe koje su izrađivale nove kurikulume i osigurale njihovu kvalitetu.
Poznato je da hrvatskim učenicima nedostaje prakse. Mnogi učenici nisu dogurali dalje od pokusa s modrom galicom. Kako bi tome stala na kraj i ponukana činjenicom da većina njihovih učenika upisuje društvene fakultete, Gornjogradska gimnazija je u suradnji s dvije škole, Srednjom školom Pavla Rittera Vitezovića i Gimnazijom Vladimira Nazora, pokrenula projekt Prirodoslovna lepeza. Riječ je o inicijativi kojoj je cilj poboljšati nastavne metode za razvoj učeničkih kompetencija, kako bi bezbolnije upisali fakultete, a i jednog dana lakše ostvarili svoje ambicije.
Lepeza je teška gotovo 2,3 milijuna kuna te je financirana pomoću EU fondova. Važnu ulogu u svemu imao je i Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, čiji su profesori mentorirali radne grupe koje su izrađivale nove kurikulume i osigurale njihovu kvalitetu. Projektom su se razvili novi fakultativni kurikulumi iz fizike, matematike, kemije i biologije te interdisciplinarni predmet EEE - Energija, ekologija i engleski jezik. Ovakvih inicijativa potrebno je više kako bi se popularizirale STEM djelatnosti, koje podrazumijevaju znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku.
Osim što su se razvili novi programi, projekt je rezultirao novom opremom za izvođenje pokusa i vježbi. Također, neki od polaznika nastave u sklopu projekta posjetili su Europski institut za nuklearna istraživanja - CERN i Znanstveni centar Kopernik u Varšavi.
Voditeljica projekta Magdalena Radočaj rekla je za Studentski.hr kako je zadovoljna projektom i istaknula kako je potrebno poboljšati opću reputaciju matematike, koja je mnogima bljak, jer je matematika svuda oko nas. Objasnila je i kako je izgledala nastava u Prirodoslovnoj lepezi:
– To je nešto sasvim drugačije od redovne nastave. Mi na redovnoj nastavi dokazujemo i iskazujemo, rješavamo zadatke i to je to. Kemija i biologija su većinom samo teorija, a nigdje nema prakse. Ovako će se kroz različite pokuse zapravo dokazati upravo oni teoremi koje mi dokazujemo na ploči. Lakše je čovjeku nešto dokazati kad se i sam on sam u to uvjeri pomoću pokusa. –
Osim što su Magdalena Radočaj i ostali kreatori projekta zadovoljni njegovom realizacijom, učenici su oduševljeni novim pristupima pojedinim granama znanosti. Tko zna, možda projekt izrodi novim zaposlenikom CERN-a ili dobitnikom Nobelove nagrade. U svakom slučaju, potrebno je poticati ovakve ideje jer je znanost u Hrvatskoj na poprilično niskim granama. Kako je izgledala realizacija projekta, provjerite u videu:
