Sve više problema u školama: je li vrijeme za novi protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom?
Novi incident u školi koji ponovno otvara pitanje učinkovitosti sustava u rješavanju suvremenih izazova u rješavanju nasilja među djecom.
Novi incident u školi koji ponovno otvara pitanje učinkovitosti sustava u rješavanju suvremenih izazova u rješavanju nasilja među djecom.
Nakon što je u jednoj dalmatinskoj školi otkrivena „lista smrti” s imenima učenika, ravnateljica je promptno reagirala u skladu s Protokolom o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, a koji je donesen još 2004. godine kako bi se spriječili ovakvi slučajevi. Prema definiciji resornog ministarstva nasiljem među djecom i mladima smatra se svako namjerno fizičko ili psihičko nasilno ponašanje usmjereno prema djeci i mladima od strane njihovih vršnjaka učinjeno s ciljem povrjeđivanja.
Nasilje se može razlikovati po obliku, težini, intenzitetu i vremenskom trajanju i koje uključuje ponavljanje istog obrasca i održava neravnopravan odnos snaga. Fizički oblici nasilja uključuju udaranje, guranje, zaključavanje i slično, dok psihološko nasilje obuhvaća ismijavanje, širenje glasina, ignoriranje te ponižavanje. Osim što ugrožava fizičko zdravlje, nasilje često ostavlja duboke emocionalne i psihološke posljedice na djecu i mlade.
Protokolom je definirano što se smatra nasiljem, tko je odgovoran za njegovo rješavanje i koje su obveze nadležnih institucija. Cilj Protokola je uspostaviti jedinstveni sustav postupanja kako bi se djeci i mladima osigurala sigurnost te pravovremena i adekvatna podrška.
Ravnateljica dalmatinske škole je potvrdila da je lista smrti došla do vodstva škole nakon čega su odmah reagirali sukladno Protokolu te obavijestila sve nadležne službe. Među obavještenim službama bile su policija i Zavod za socijalni rad.
Institucionalne obveze prema Protokolu
Protokol jasno raspoređuje odgovornosti među ključnim institucijama. Škole imaju središnju ulogu u prepoznavanju i prijavljivanju nasilja. Škole moraju hitno reagirati kako bi se nasilje zaustavilo, obavijestiti roditelje i pružiti podršku žrtvi, organizirati savjetovanja i psihološke pomoći i uspostaviti suradnju s centrima za socijalnu skrb i policijom.
Centri za socijalnu skrb dužni su procijeniti obiteljske i socijalne okolnosti žrtava i počinitelja, pružiti psihosocijalnu podršku i predložiti mjere obiteljskopravne zaštite te pokrenuti pravne postupke u slučaju zanemarivanja ili zlostavljanja djece.
Policija je dužna istražiti prijavljene slučajeve nasilja, osigurati zaštitu žrtava i pokrenuti kaznene ili prekršajne postupke te osigurati suradnju s drugim tijelima.
Promocija prevencije nasilja i edukacije
Protokol iz 2004. godine stavlja poseban naglasak na edukaciju djece, roditelja i stručnjaka. Potrebna je organizacija radionica, roditeljskih sastanka i javnih tribina koje promiču nenasilne oblike komunikacije, međusobno poštovanje i toleranciju.
Djecu se aktivno treba uključiti u aktivnosti koje razvijaju empatiju, suradnju i razumijevanje među vršnjacima. Osim prevencije, edukacija ima za cilj razbijanje mitova o nasilju, smanjenje straha od prijavljivanja te stvaranje sigurnog okruženja za djecu.
Protokol osigurava da odgovornost za rješavanje nasilja ne ostane samo na jednoj instituciji, već naglašava potrebu za koordiniranim djelovanjem svih uključenih tijela. Time se postiže bolja zaštita djece, brža reakcija na prijave nasilja i sustavna podrška obiteljima.
Uz nedavni porast nasilja u školama, moramo se zapitati je li potrebno donijeti novi i suvremeni protokol ili je dostatan ovaj, iz sada već daleke 2004. godine.