Istraživanje Pravnog fakulteta i Rehabilitacijskog centra za stres i traumu
Studija pokazala: ranjivim skupinama socijalne usluge su teško dostupne ili nedostupne
Socijalne usluge osobito su teško dostupne ljudima u manjim i ruralnim sredinama, koje su slabije razvijene u odnosu na urbana područja.
Socijalne usluge osobito su teško dostupne ljudima u manjim i ruralnim sredinama, koje su slabije razvijene u odnosu na urbana područja.
Rehabilitacijski centar za stres i traumu i Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu proveli su Prvu nacionalnu studiju o dostupnosti socijalnih usluga, prenosi civilnodruštvo.hr.
Istraživanje se provelo prikupljanjem podataka od predstavnika jedinica lokalne samouprave i predstavnika pružatelja socijalnih usluga u lokalnim zajednicama, a odvijalo se u čak 395 gradova i općina u Hrvatskoj.
Istraživanje je pokazalo kako nejednakost u pristupu socijalnim uslugama tako i njihovu nedostupnost. Skupine s otežanim ili onemogućenim pristupom su mladi, obitelji u riziku, osobe s invaliditetom i teškoćama mentalnog zdravlja, pripadnici nacionalnih manjina i izbjeglice.
Također, bitne razlike postoje i na regionalnoj razini: socijalne usluge znatno su teže dostupne u manjim i ruralnim sredinama koje su ispod nacionalnog prosjeka razvijenosti.
Najteži pristup socijalnim uslugama imaju korisnici iz Panonske Hrvatske, s obzirom na to da se tamo nalaze lokalne jedinice s najnižim indeksom razvijenosti.
Nešto bolju dostupnost socijalnim uslugama imaju djeca, građani u siromaštvu i starije osobe, premda se ni za te usluge ne može zaključiti da su u potpunosti dostupne.
Stručnjaci smatraju kako je u svrhu socijalnog uključivanja, radne aktivacije i psihosocijalnog osnaživanja potrebno ulagati u razvoj socijalnih usluga koje preveniraju rizike te ih sanirati kada već nastaju. Također, kao potrebne usluge navode usluge smještaja u njihovim lokalnim zajednicama, s izuzetkom smještaja za starije i nemoćne osobe.
Istraživanje se provelo prikupljanjem podataka od predstavnika jedinica lokalne samouprave i predstavnika pružatelja socijalnih usluga u lokalnim zajednicama, a odvijalo se u čak 395 gradova i općina u Hrvatskoj.
Istraživanje je pokazalo kako nejednakost u pristupu socijalnim uslugama tako i njihovu nedostupnost. Skupine s otežanim ili onemogućenim pristupom su mladi, obitelji u riziku, osobe s invaliditetom i teškoćama mentalnog zdravlja, pripadnici nacionalnih manjina i izbjeglice.
Također, bitne razlike postoje i na regionalnoj razini: socijalne usluge znatno su teže dostupne u manjim i ruralnim sredinama koje su ispod nacionalnog prosjeka razvijenosti.
Najteži pristup socijalnim uslugama imaju korisnici iz Panonske Hrvatske, s obzirom na to da se tamo nalaze lokalne jedinice s najnižim indeksom razvijenosti.
Nešto bolju dostupnost socijalnim uslugama imaju djeca, građani u siromaštvu i starije osobe, premda se ni za te usluge ne može zaključiti da su u potpunosti dostupne.
Stručnjaci smatraju kako je u svrhu socijalnog uključivanja, radne aktivacije i psihosocijalnog osnaživanja potrebno ulagati u razvoj socijalnih usluga koje preveniraju rizike te ih sanirati kada već nastaju. Također, kao potrebne usluge navode usluge smještaja u njihovim lokalnim zajednicama, s izuzetkom smještaja za starije i nemoćne osobe.
OZNAKE:
FOTO:
PIXABAY