Snaga SiB: „U pravilu studenti sjajnih rezultata po završenom fakultetu ne nalaze posao”
Stranka Snaga Slavonije i Baranje odgovorila nam je na pitanja vezana za poboljšanje studentskog standarda u Hrvatskoj.
Stranka Snaga Slavonije i Baranje odgovorila nam je na pitanja vezana za poboljšanje studentskog standarda u Hrvatskoj.
U sklopu ovogodišnjih parlamentarnih izbora odlučili smo političke stranke koje sudjeluju u utrci za Sabor ispitati što sve nude mladima. Od upita koje smo poslali, odgovore smo dobili od RESTART koalicije, o čemu smo već pisali, a odgovor smo dobili i od stranke Snaga Slavonije i Baranje. Svakoj od stranaka poslali smo upit vezano uz to kako će se, po eventualnom dolasku na vlast, brinuti o studentima, a u nastavku otkrivamo plan Snage Slavonije i Baranje.
Prva tema koje smo se dotaknuli odnosila se na studentski rad. Zanimalo nas je postoji li potreba za regulacijom radnog vremena, povećanjem satnice, omogućavanjem godišnjeg odmora, bolovanja i slično. Stranka smatra kako je nemoguće da studenti, uz sve svoje obaveze, tjedno rade punu satnicu od 40 sati. Ako postoji takav oblik rada, studentu je nužno omogućiti pravni regulacijski okvir koji u takvim slučajevima mora jamčiti sva prava iz radnog odnosa, uključujući pravo na radni staž, godišnji odmor i bolovanje.
– Snaga SiB podržava različite oblike povremenog studentskog rada i povećanje studentske satnice, pri čemu poslodavce treba maksimalno rasteretiti različitih poreznih davanja kako bi bili financijski motivirani angažirati studente, ali isto tako i obvezati ih na primjereno vrednovanje i pravodobnu isplatu obavljenog posla. Presudan utjecaj na reguliranje studentskog rada moraju imati sami studenti kroz studentske udruge, neovisno od toga da li će se ona nazivati sindikalnom ili kakvim drugim prigodnijim nazivom.
Dotaknuli smo se i teme rada studentskog centra, konkretno na primjeru SC-a Zagreb. Upitali smo koga smatraju odgovorim i kako bi oni riješili nastalu situaciju. Naime, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu prozvao je zagrebački SC zbog toga što za 2019. godinu prihod od posredovanja SC-a Zagreb iznosi 73 milijuna HRK, a iznos koji je SC Zagreb uložio nije niti 11 milijuna HRK, dakle nedostaje 62 milijuna HRK.
– Cjelokupni višak prihoda (dobit) od posredovanja u obavljanju studentskih poslova mora se uložiti u unaprjeđenje studentskog standarda. Kontrolni mehanizam mora uključivati i predstavnike studenata i studentskih organizacija. S obzirom na kaotično hrvatsko pravosuđe, iako se zakoni ne provode, sankcije u pravilu izostaju. U svakom slučaju, nenamjensko trošenje javnog novca predstavlja kazneno djelo koje treba prijaviti nadležnim institucijama, ali i javno objaviti. Pretpostavljam da je u konkretnom slučaju odgovorna osoba direktor ili ravnatelj SC Zagreb, ali isto tako i ministar nadležnog ministarstva.
Zanimali su nas njihovi stavovi o studiranju u inozemstvu te postupci i sredstva kojima će poticati studentske mobilnosti. Konkretan plan nismo uspjeli dobiti, no iznijeli su nam svoje mišljenje u kojem tvrde da se studenti najčešće bore s financijskim problemima:
– Financijski troškovi za studiranje u inozemstvu u pravilu su najvećem broju studenata nepremostiva prepreka za studiranje izvan Hrvatske. Međutim, još je poraznija činjenica da su financije i socijalni status ozbiljna prepreka velikom broju mladih ljudi za studiranje i u svojoj Domovini. Za većinu njih i hrvatski fakulteti i financijski troškovi studiranja su previsoki, pa su prisiljeni odustati od studiranja.
Što se tiče obrazovanja u Hrvatskoj, stranka tvrdi kako je ono za naše okolnosti preskupo i neusklađeno s hrvatskim potrebama tržišnog rada, gospodarstva i potrebama društva. No navode i neke druge nedostatke:
– Nema izgrađenog sustava vrednovanja, ne prate se rezultati i uspjesi studenta što djeluje demotivirajuće, u pravilu studenti sjajnih rezultata po završenom fakultetu ne nalaze posao.
Naveli su da država mora s jednakim kriterijima sufinancirati privatni i smještaj u studentskim domovima, investirati u izgradnju novih kapaciteta studentskih domova. U temu smještaja uvrstili smo i pitanja oko situacije koja je nastala u Zagrebu nakon potresa. Zanimalo nas je što misle o postupcima vlade i nadležnih ministarstava. Konkretno nas je zanimalo trebaju li studenti koji su zbog svojeg lošeg imovinskog stanja prisiljeni živjeti u državnom smještaju strahovati za osobnu imovinu te biti pripremljeni na ovakav oblik deložacije.
– Da, nažalost, studenti i nadalje trebaju strahovati za ovakve i slične situacije i neodgovorno ponašanje vlasti, vrlo upitne legalnosti. To su političke odluke, pa i razlog više da studenti izdvoje sat vremena i sudjeluju u SVIM izborima na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Tražili smo mišljenje o studentima s djecom te o studenticama koje su trudne. Pitali smo na koji bi način država trebala istima olakšati završetak studija ili, pak, nastavak visokog obrazovanja. Primjerice, bi li država trebala studentima s djecom pomoći financiranjem vrtića, posebnim stipendijama, smanjenim troškovima izvanrednog studiranja ili im ponuditi mogućnost studiranja uz olakšane uvjete. Stranka je dala jasan odgovor, ali nije navela svoje planove.
– Djelotvornom demografskom politikom koja uključuje i studente s djecom, odnosno trudne studentice.
