Škole se suočavaju s manjkom stručnog kadra na svim razinama: nedostaje nastavnika, ali i administrativnog osoblja

Početak svake školske godine već je uhodano razdoblje kad ravnatelji osnovnih i srednjih škola ubrzano traže nove profesore. No posljednjih desetak godina taj je problem prerastao u kroničan nedostatak nastavnika, osobito prirodoslovnih predmeta – matematike, fizike, kemije, biologije i informatike – što potvrđuju i ravnatelji riječkih škola, piše Novi list.

„Učitelji doslovno mogu birati gdje će raditi. Situacija nalikuje prijelaznom roku u nogometu – kadrovi se doslovce ‘kradu’ među školama”, slikovito opisuje ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich.

Škola joj, kaže, već godinama ima problema s pronalaskom profesora matematike i fizike, a natječajni postupci znaju se protegnuti i na mjesec dana, dodatno usporeni administracijom i kašnjenjem pošte.

Slične poteškoće potvrđuje i ravnatelj Srednje škole za elektrotehniku i računalstvo Mladen Stojić, koji je nastavnike morao dovoditi čak i iz drugih gradova.

„Našli smo nastavnicu kemije iz Dugog Rata kad ih u cijeloj županiji nije bilo”, kaže.

Potražnja za prirodoslovcima, ali i učiteljima hrvatskog jezika

Nedostatak stručnog kadra ne pogađa samo srednje, već i osnovne škole.

„Veliki problem su stručne zamjene za bilo koji predmet, a čak ni učitelja razredne nastave nema kao nekada. Bude ih nešto uoči početka školske godine i vrlo brzo se rasporede po školama”, ističe ravnateljica OŠ „Eugen Kumičić” Ana Anić Opašić.

Na burzi rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje trenutačno je evidentirano 190 osoba koje traže posao u školstvu u Primorsko-goranskoj županiji. No među njima nema nastavnika fizike, kemije, biologije, matematike, geografije ni glazbene umjetnosti – predmeta u kojima škole najviše vape za kadrom. Najviše prijavljenih odnosi se na učitelje razredne nastave i strane jezike.

Zavod je još početkom godine u svojim preporukama za obrazovnu politiku upozorio da su nastavnici prirodoslovlja i matematike među deficitarnim zanimanjima, uz glazbene pedagoge i kineziologe. U deficitu su čak i učitelji hrvatskog jezika, koji su donedavno bili među suficitarnim zanimanjima.

 „Nije problem samo s nastavnicima. Postalo je problem naći i kadar za tajništvo, računovodstvo i sve popratne službe”, kaže Anić Opašić.

 

Mladi biraju gospodarstvo

Ravnatelji smatraju da su razlozi jasni – stručnjaci iz prirodoslovnih područja često odlaze u gospodarstvo gdje ih čekaju bolje plaće i uvjeti.

„S tim se problemom borimo već desetak godina”, kaže Radenko Bradić iz Prirodoslovne i grafičke škole.

Statistika dodatno potvrđuje zabrinutost: prosječna dob učitelja i nastavnika je oko 45 godina, a fakultetske kvote za nastavničke smjerove ostaju prazne jer se mladi teško odlučuju za taj poziv.

Ravnatelj OŠ „Fran Franković” Vedran Kosovac rezimira:

„Nama su otišle nastavnice iz matematike i engleskog jezika. Matematičara nema na izbor i to je jedan od većih problema. Radimo na tome da privučemo nekoga i sve je pitanje sreće. To je situacija koja se već godinama ponavlja i čini mi se da će biti sve gore.”