Ravnatelji nezadovoljni primjenom mjera, ali i smiruju roditelje: „Škola neće biti zatvor”

Ravnatelji su nakon prvog dana primjene novog protokola o sigurnosti u školama istaknuli četiri ključne zamjerke, piše Jutarnji.hr. Prva se odnosi na neodrživost organizacije cjelodnevnog dežurstva čistačica i domara na ulazu u školu. Druga zamjerka dovodi u pitanje mjeru koja dopušta školskim zaposlenicima da, iz sigurnosnih razloga, roditeljima pregledavaju torbe pri ulasku u školu. Treća zamjerka odnosi se na strah učenika da bi se, zbog zaključanih škola, mogli osjećati "kao u zatvoru". Posljednja zamjerka postavlja pitanje: zašto osnovne škole u Zagrebu imaju zaštitare, dok srednje škole nemaju?

"Imamo velike probleme u nekim školama i učeničkim domovima sa suglasnostima za zapošljavanje tehničkog osoblja i stručnih suradnika", kaže predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola Hrvatske Suzana Hitrec.

Pojedine škole i učenički domovi, koji prema važećem Pedagoškom standardu imaju pravo na zapošljavanje tehničkog osoblja poput spremačica i domara, najčešće zaduženih za dežurstvo na ulazima tijekom nastave, nisu dobili odobrenje nadležnog Ministarstva za zapošljavanje potrebnog kadra. Udruga ravnatelja stoga apelira na ubrzavanje ovog procesa.

"U tome zaista nema mjesta za štednju. Konkretno, škola u dvije smjene ima isti broj spremačica kao škola koja zbog jedne smjene zaključava vrata u 14 sati jer Pedagoški standard sadrži nepravdu pa se broj domara i čistačica u školi određuje prema broju unutarnjih kvadrata zgrade. To znači da se ne računa rad u dvije smjene i vanjski prostor", objašnjava Hitrec, uz zaključak kako bi zbog potrebe regrutacije spremačica na portama škole mogle biti manje čiste.

"Ravnatelji smatraju da im je doista potreban zaposlenik za sigurnost, a ne privremeno rješenje kroz dežurstva djelatnika škole na portama. Cilj nam je da se maksimalno skrati vrijeme do zapošljavanja osoba za sigurnost u svakoj školi i po svakoj smjeni" napominje predsjednica Udruge.

Prema riječima Hitrec, jedna od mjera iz sigurnosnog protokola, koja predviđa mogućnost pregleda osobnih stvari roditelja prilikom ulaska u škole, nije izvediva. Većina škola ne namjerava je provoditi, među ostalim zato što školski djelatnici nisu educirani za procjenu tko bi mogao biti sumnjiv, a tko ne. Ovu su mjeru u izradu protokola uključili predstavnici MUP-a i Stožera civilne zaštite.

 

Neke škole surađuju s policijom, uz pomoć lokalne samouprave

Na kolegiju u Međimurskoj županiji sudjelovali su ravnatelji osnovnih i srednjih škola, predstavnici Policijske uprave međimurske, Hrvatskog zavoda za socijalni rad Čakovec te župan Matija Posavec sa svojim suradnicima. Cilj sastanka bio je uskladiti strategije za očuvanje visokog standarda sigurnosti i prilagoditi protokole specifičnim potrebama pojedinih škola. 

"Kvalitetna komunikacija između ravnatelja, policije i županije ključ je vrlo dobrog stanja sigurnosti u našim školama. Naša zajednička odgovornost je sigurnost djece i djelatnika, a zaključci današnjeg kolegija usmjereni su na dodatna rješenja", istaknuo je župan Matija Posavec.

Dogovoreno je osnivanje sigurnosnih timova u svim školama, koji će biti zaduženi za koordinaciju sa županijskim Vijećem za prevenciju, izradu procjena rizika i provedbu sigurnosnih protokola. Ravnatelji će u roku od 30 dana dostaviti konkretne prijedloge Upravnom odjelu za obrazovanje.

"Pojačat ćemo ophodnje oko škola, a ravnatelji će imati kontakt policijskih službenika za pravovremene dojave i savjete", rekao je Sokač najavljujući nove dodatne mjere sigurnosti.

Međimurska županija planira od Ministarstva zatražiti odobrenja za dodatna zapošljavanja u školama kako bi se bolje odgovorilo na specifične sigurnosne potrebe pojedinih objekata.

Ravnateljica Osnovne škole Vladimira Nazora u Pločama kaže da “u dogovoru s Osnivačem i ostalim nadležnim institucijama, Škola će nastaviti s povećanjem sigurnosnih mjera u školi te su mjere podložne promjenama zbog specifičnosti lokacija objekata škole". 

Pojedine osnovne i srednje škole već godinama imaju interne sigurnosne mjere, od kojih nemaju razloga odustati. Primjerice, velike škole poput zagrebačke Prirodoslovne škole Vladimira Preloga i XV. gimnazije (MIOC) uvele su identifikacijske iskaznice za učenike. Ravnatelj Zlatko Stić iz škole "Prelog" pojašnjava kako škola već godinama koristi iskaznice s fotografijama učenika. Iskaznice se ne provjeravaju svakog jutra, već po potrebi.

"Kod nas u školi svaka učionica ima bravu, a učenici ni prije nisu mogli izlaziti iz škole tijekom malih odmora. Roditelji se unaprijed najavljuju za dolazak na informacije. Velikih promjena nije bilo, osim pojačanog dežurstva domara na ulazu", objašnjava Stić.  

 

Ravnatelji ističu kako su prilagodili mjeru zaključavanja ulaznih vrata

Prema protokolu, vrata se otključavaju pola sata prije početka nastave i zaključavaju 15 minuta nakon, ali zbog učenika putnika, koji ponekad dolaze već u 7 sati, vrata se otvaraju ranije, kao i dosad. Zbog pritužbi učenika na zaključavanje škola, neki ravnatelji su već u utorak sazvali vijeća učenika.

"Objasnili smo učenicima da je riječ o potrebi poštovanja kućnog reda zbog sigurnosti. Nema razloga za paniku; škola neće biti zatvor", kaže Stić, dodajući kako planira do kraja tjedna obaviti razgovore sa svim učenicima iz 42 razreda.

U nekim školama, poput zagrebačkog MIOC-a, postavljaju se nove električne brave na ulazna vrata.

"Uskoro sazivamo učeničko vijeće kako bismo analizirali situaciju. Protokol je podložan evaluaciji i promjenama. Naš je zadatak osigurati sigurnost, ali i zadržati ugodnu atmosferu u školi", ističe ravnatelj Nikola Dmitrović. 

Što se tiče pregleda osobnih stvari roditelja i posjetitelja, Dmitrović naglašava važnost jasne interpretacije protokola.  

„Može” znači i „ne mora”. Mislim da će se ta mjera provoditi samo u iznimnim situacijama. Nadam se da će se MUP oglasiti i razjasniti je li takva praksa uopće prihvatljiva", zaključuje Dmitrović, dodajući kako zaštitari imaju smisla ispred osnovnih, ali ne nužno i srednjih škola.

Govoreći o angažmanu čistačica i domara na ulazima, Dmitrović ističe izazove s pronalaskom kadra.

"Svi smo u istom problemu. Malo je zainteresiranih za ta radna mjesta, pogotovo kad je riječ o ugovorima na određeno. MIOC je lani domara pronašao tek nakon godinu dana i tri natječaja", napominje Dmitrović.