Prestaju se određivati matični brojevi građana - JMBG odlazi u povijest

Jedinstveni matični broj građana, skraćeno JMBG, sukladno novom Zakonu o matičnom broju, odlazi u povijest. Danom prestanka važenja starog zakona, 1. siječnja 2023. godine, prestaju se određivati matični brojevi građana, prenosi Poslovni.hr.

JMBG je u Hrvatskoj uveden 1976. godine. Prvotno se dodjeljivao prema mjestu stanovanja, a ubrzo nakon toga prema mjestu rođenja. 2009. uveo se osobni identifikacijski broj, odnosno OIB. Tijekom prijelaznog razdoblja u praksi su se koristila oba broja, a onda je primat preuzeo OIB, pomoću kojeg se već duže vrijeme razmjenjuju podaci građana.

Matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka važenja Zakona o matičnom broju, neće se brisati iz postojećih evidencija te će se moći koristiti za povezivanje i razmjenu podataka u onim slučajevima kad se povezivanje podataka neće moći izvršiti korištenjem osobnoga identifikacijskog broja, međutim ne kao osnovna i stalna identifikacijska oznaka građanina, već kao kontrolni mehanizam. Naime, osobi koja je preminula prije 31. prosinca 2008.g. odnosno osobe koje su nestale/stradale tijekom Domovinskog rata ili članovi obitelji stradalnika iz Domovinskog rata koji su preminuli prije stupanja na snagu Zakona o OIB-u, nije i ne može biti određen i dodijeljen OIB jer se iste osobe ne smatraju obveznicima broja - stoji u novom Zakonu.

JMBG sadrži 13 znamenki u koje su kodirani datum rođenja, regija rođenja, redni broj i spol. Prvih sedam znamenki JMBG-a označava datum rođenja, dvije znamenke nakon toga su oznaka regije rođenja, sljedeće tri znamenke označavaju spol i redni broj, a zadnja, 13. znamenka je kontrolni broj, prenosi Poslovni.hr