Pregled LEAP Summita: Tek 58% građana EU-a ima osnovne digitalne vještine

Završilo je šesto izdanje LEAP Summita, najveće regionalne multidisciplinarne konferencije za mlade profesionalce, digitalne nomade i studente, na kojem se okupilo više od 3000 sudionika iz Hrvatske i Europske unije. Događaj je održan u online formatu, a bavio se inovacijama, otpornošću i održivošću, tehnologijama koje transformiraju poslovanje svih industrija te procesom digitalne i zelene tranzicije EU-a.

Na LEAP stageu Helen Köpman, zamjenica voditelja Odjela za digitalne inovacije i Blockchain tehnologiju u DG CONNECTU pri Europskoj komisiji u Bruxellesu, bavila se temom digitalne tranzicije. Naglasila je kako digitalne inovacije i Blockchain tehnologije predstavljaju veliku priliku za Europsku uniju za post-covid eru. Ključnu ulogu u tom procesu imaju male i srednje tvrtke jer oni su kralježnica europske ekonomije, a stupanj njihove digitalizacije puno je manji od onog u velikim korporacijama. Zato će čak 20% budžeta u planu za oporavak i otpornost ići na digitalni razvoj malih i srednjih tvrtki. Time se želi izgraditi digitalna Europa što će biti temelj za budućnost, održivost i otpornost naših gospodarstava. Posebno je istaknula važnost podataka za digitalnu ekonomiju i kao temelja za umjetnu inteligenciju te dodala da treba redizajnirati procese za predviđanja i učiniti ih zelenima i održivima. Aleksandra Orlić, glavna urednica časopisa Cosmopolitan u Hrvatskoj, ispričala je priču o tome kako je Cosmopolitan postao jedan od najmoćnijih medijskih brandova, kako se mijenjao i slušao što čitateljice žele čuti, vidjeti i osjetiti te kako je tijekom desetljeća održao i dodatno povećao svoj utjecaj. 

Na Green stageu govorilo se o zelenoj tranziciji i europskom cilju da do 2050. Europska unija postane karbonski neutralna, ekološki svjesna zajednica koja brine o bioraznolikosti i savjesno se ponaša prema okolišu. Naglasak je bio i na digitalnoj tranziciji te usvajanju i razvoju novih tehnologija te poduzetničkih pothvata temeljenih na umjetnoj inteligenciji i ostalim najtraženijim tehnologijama. Nedavni prijedlog Uredbe o umjetnoj inteligenciji izazvao je veliko zanimanje u hrvatskoj tehnološkoj zajednici te je zato bilo zanimljivo poslušati prezentaciju na tu temu koju je održao Gabriele Mazzini, dužnosnik Europske komisije za pravo i politiku na području umjetne inteligencije uključen u oblikovanje i implementaciju politika i regulativa EK za UI. Istaknuo je da umjetna inteligencija prožima sva područja našeg posla – nalazi se u tvornicama, u zdravstvu u obliku kirurških robota i chat-botova i na cesti kroz autonomna vozila te u izravnoj interakciji s ljudima kroz robote. Iako vrlo korisna, ona predstavlja i prijetnju jer čovjek prilikom osmišljavanja tehnologije u proces unosi ljudsku nesavršenost. Naveo je primjer kada je zbog greške u algoritmu za prepoznavanje fotografija pogrešna osoba završila u zatvoru. Zato treba postaviti određene standarde i pravila za korištenje sustava, odnosno za sigurnost i zaštitu podataka. Pravila i propisi temeljit će se na procjeni rizika korištenja određene tehnologije te će postojati određeni zahtjevi koje će morati zadovoljiti visokorizične tehnologije. 

Tanja Franković je komunikacijski specijalist za okoliš i održivost pri Europskoj komisiji. Dugi niz godina na komunikacijskim projektima komisije s ciljem da osvijesti javnost o klimatskim problemima te da europske politike održivosti približi svim ključnim dionicima u zajednici. Predstavila je inovativni projekt Pollinator Park koji koristi naprednu tehnologiju te elemente igre i priče da pokaže kako bi izgledao svijet da nestanu insekti. Njegov je cilj dočarati ljudima kako bi izgledao svijet ako nastavimo uništavati prirodu i izgubimo kukce oprašivače, i potaknuti promjene u cijelom društvu kako bismo zajedno spriječili taj scenarij. László Gulyás je direktor EIT Digitala za SEE regiju koja obuhvaća 6 zemalja, uključujući i Hrvatsku, kao i član EIT Digitalovog Upravnog odbora, koji je pričao o uspješnoj tranziciji tehnologije, odnosno o projektima EIT Digitala za snažnu digitalnu Europu.

Dubravka Štefanac Vinovrški, direktorica korporativnih komunikacija u A1 Hrvatska, govorila je o tome kako podržati inovacije u tvrtki koja broji više od 2000 ljudi i to unatoč izazovima koje nosi pandemija. Nekoliko domaćih i međunarodnih priznanja koji su dobili komunikacijski projekti koje je vodila pokazali su da je kriza često prilika za inovativnost. Jakub Kajtman, Policy officer u Europskoj komisiji, na početku svoje prezentacije istaknuo je podatak da u Europskoj uniji samo 58% građana ima osnovne digitalne vještine, dok u Hrvatskoj 53% građana. U okolnostima pandemije kada se život uvelike preselio online taj je postotak prenizak da bi društvo i gospodarstvo moglo optimalno funkcionirati. Kupujemo, radimo, družimo se, pa čak i nalazimo partnere online. Dakle, možemo taj podatak gledati i kao da 48% građana EU-a nema pristup digitalnoj zajednici i priliku sudjelovati u tom obliku života. Europska unija vjeruje kako svi moraju dobiti šansu pristupiti digitalnoj zajednici, dodao je Kajtman. Žele postići dva važna cilja: do 2030. godine povisiti postotak građana s osnovnim digitalnim vještinama na 80% i obrazovati 20 milijuna ICT-stručnjaka jer ih u Europi trenutno ima samo 8 milijuna, rekao je. Predstavio je programe u koje se mladi mogu uključiti te je ekskluzivno najavio da će se 20. svibnja na razini EU-a otvoriti platforma za digitalne vještine, gdje će na jednom mjestu biti svi programi koje pokreće.

Norvežanin Børge Ousland, jedan od vodećih polarnih istraživača našeg doba, govorio je o svojim ekspedicijama na Južni i Sjeverni pol te o prelasku Antarktike i Arktika. Glavni urednik National Geographica za Hrvatsku Hrvoje Prćić govorio je o utjecaju svjetski uglednog magazina na teme zaštite okoliša i o vlastitom putu novinara i urednika koji istražuje činjenice i čitateljima donosi ekološke priče obrađene na zanimljiv i poticajan način.

Na Ideas & Tech stage Vanja Prahić i Barbara Toma koji upravljanju digitalnim odjelima u 24 sata i Večernjem listu prezentirali su novitet u medijskoj industriji – digitalne pretplate – te kako su tu inovaciju povezali s ogromnom publikom koja ih prati na digitalnim medijima. Tana Zimmermann (Bazzar) ispričala je priču o nastanku najvećeg web-shopa u Hrvatskoj s više od 200 000 proizvoda raznih kategorija. Objasnila je kako su se prilagodili zdravstvenoj krizi 2020. i što su iz nje naučili. 

LEAP Summit održan je pod generalnim pokroviteljstvom Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Dodatne informacije nalaze se na njegovoj službenoj stranici, a snimke predavanja objavljene su na njegovu YouTube kanalu.