Ovaj vikend počinje ljetno računanje vremena. Znate li kako je nastalo?

U nedjelju, 27. ožujka, u dva ujutro pomiče se sat, odnosno u dva ujutro će se vrijeme pomaknuti na tri ujutro. Time će se dobiti više dnevnog svjetla za rad i sportske aktivnosti na otvorenom.

Ljetno računanje vremena predložio je američki naučnik Benjamin Franklin 1784. da bi se uštedjelo na potrošnji svijeća. To je napisao u satiričnom pismu uredniku pariških novina, ali ljudi su ga shvatili ozbiljno. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, nekoliko država je predložilo uvođenje ove promjene, ali prvu širu uporabu dobile su u Njemačkom Carstvu i Austro-Ugarskoj Monarhiji koje uvode ljetno računanje vremena 30. travnja 1916.

Većina europskih i američkih zemalja uvodi pomicanje sata nakon energetske krize i nestašice fosilnih goriva početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Ipak, ova praksa prisutna je samo u dijelu svijeta: u Aziji i Africi sat se generalno ne pomiče.

Trgovinski, sportski i turistički sektor tradicionalno preferiraju pomicanje sata, a protive mu se zemljoradnici, ugostitelji koji promet rade navečer i neke religijske skupine. Seljacima najviše smeta jer se mužnja krava i druge aktivnosti na farmi ne pomiču zajedno sa satom.

Iako je pomicanje sata još uvijek ekonomski uglavnom dobro, donosi brojne zdravstvene rizike. Američki znanstvenici u istraživanju 2018. otkrili su da pomicanje sata dovodi do poremećaja srčanog ritma, kao i do pojave krvnih ugrušaka, moždanih udara i prestanka rada srca.

U 21. stoljeću polako se odustaje od pomicanja sata tijekom godine. Rusija je uvela cjelogodišnje računanje vremena 2014, Sjedinjene Američke Države uvest će ga 2023, a u Europi se svake godine raspravlja o eventualnom ukidanju.