LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Intervju s mladima iz pokreta Extinction Rebellion i Fridays for Future

Ovaj petak Fridays for Future Croatia i Extinction Rebellion Zagreb traže sustavne promjene za klimatsku pravdu

– Pokažimo da su mlade osobe spremne djelovati za budućnost koja poštuje prirodu! – poručuju mladi okupljeni u pokrete Extinction Rebellion i Fridays for Future.

– Pokažimo da su mlade osobe spremne djelovati za budućnost koja poštuje prirodu! – poručuju mladi okupljeni u pokrete Extinction Rebellion i Fridays for Future.

I previše često nas podsjećaju da na mladima svijet ostaje. No svijet koji ostaje mladima – ovaj, u kojem su sve češće ekstremne vremenske prilike, u kojem ubrzano raste temperatura, u kojem se podiže razina mora, u kojem nestaju staništa biljnih i životinjskih vrsta, u kojem zrak koji udišemo i voda koju pijemo postaju sve zagađeniji i u kojem bi mnogi mogli ostati bez doma zbog klimatskih promjena – i nije baš svijet u kojem vrijedi ostati

Ipak, kada razgovaramo s mladima iz pokreta Extinction Rebellion i Fridays for Future, čini nam se da ipak postoji način da se bar nešto od toga promijeni. Među mladima iz XR-a i FFF-a ima i srednjoškolaca i studenata, ali i ostalih mladih okupljenih oko zajedničkog cilja – stvaranja pravednijeg društva.


S tim ciljem na umu, organiziraju i klimatski marš, Marš za opstanak. Marš će krenuti ovog petka, 12. studenog, u 18 sati ispred Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, a zašto bi mu se svatko trebao pridružiti, objasnili su nam u intervjuu.


Extinction Rebellion, kao i Fridays for Future, zapravo je globalni pokret. Kad je osnovan ogranak u Hrvatskoj, kako ste došli na tu ideju? Čime se bavite? Možete li nam predstaviti neku svoju akciju?

FFF:  Fridays For Future globalni je pokret i inicijativa mladih nastala po uzoru na prosvjedovanje mlade klimatske aktivistice Grete Thunberg. U Hrvatskoj je ovaj pokret nastao početkom 2019. i do 2021. broji brojne prosvjede, edukacije svih dobnih skupina te akcije sadnje drveća, čišćenja prirode i mora. Jedna od akcija koju smo imali bila je sadnja mladica bukve u suradnji s Hrvatskim šumama na Tuškancu, zatim sudjelovanje na Eko-Limach festivalu na kojem smo poučavali najmlađe o temi klimatske krize i klimatskih promjena. Isto tako smo 2019. godine predložili izmjene zakona koje se mogu pronaći ovdje.

XR: Extinction Rebellion međunarodni je masovni pokret koji nastoji osvijestiti javnost o hitnosti klimatske krize i potaknuti političko djelovanje za zaštitu života na Zemlji te sprečavanje rizika od klimatskog i društvenog kolapsa. Ključno svojstvo ovog pokreta je da ga čini decentralizirana, međunarodna i nestranačka mreža ljudi - odnosno zabrinutih građanki i građana koji su se odlučili organizirati te nenasilnim taktikama i strategijama postizati promjene i poticati na stvaranje održivog svijeta za buduće organizacije. XR Zagreb osnovan je u siječnju 2020., a XR Dalmacija u listopadu 2020. Globalni XR, a i naš lokalni, nastao je kao podrška znanstvenoj zajednici koja već dugo upozorava i savjetuje politički vrh kako djelovati. No, ozbiljnih pomaka nema. Zato mi pružamo podršku na sve načine. Apel naše znanstvene zajednice možete pročitati na ovoj poveznici.  

Budući da nam je važno da su akcije koje organiziramo što raznovrsnije, teško nam je izdvojiti samo jednu. Bilo je onih više zabavnog karaktera poput discobedienca ili crtanja kredom na glavnom trgu u Zagrebu te filmskih večeri za građanstvo u parkovima, različitih performansa poput npr. prolijevanja „nafte” ispred Nacionalne i sveučilišne biblioteke ili igranja nogometa s gas maskama pored zagrebačkog odlagališta otpada Jakuševec, pa sve do ozbiljnijih protestnih akcija ispred Vlade, ministarstava i sjedišta INA-e. Izvodili smo i veće akcije osvještavanja javnosti spuštanjem ogromnog bannera s nebodera na glavnom trgu ili s Mosta slobode, „crtanja” umjetnim snijegom na Cmroku i gerilskih intervencija na Dan bez auta. Ideja za akcije nam ne ponestaje, a na žalost je i povoda uvijek više nego dovoljno.

FOTO: Matej Kožić

 

Extinction Rebellion svojim akcijama upozorava na hitnost klimatske krize i potiče političko djelovanje s ciljem zaštite života na Zemlji. U čemu se, zapravo, sastoji to političko djelovanje? Odnosi li se to samo na svjetske čelnike ili i na pojedince? 

XR: U svom radu se nastavljamo na stari slogan okolišnog aktivizama „Sistemske, a ne klimatske promjene!”. Najbogatijih 10% ljudi uzrokuje pola svih individualnih emisija stakleničkih plinova, a 100 najvećih fosilnih kompanija uzrokuje preko 70% industrijskih. Vlade osim toga našim novcem subvencioniraju cijele sektore od kojih je više štete nego koristi, poput oružane vojske, privatnog prijevoza i monokulturne industrijske poljoprivrede. Dovde se nije došlo zbog loših odluka malih ljudi, već zbog poteza biznisa s masivno štetnim posljedicama u želji za privatnim profitom, bez da se u obzir uzimalo granice Planete i njezine kapacitete obnovljivosti. Vjerujemo u pravi demokratski sustav, gdje ljudi mogu informirano utjecati na donošenje odluka koje ne vode u destrukciju, već u tranziciju pravednu za sve ljude, a i ne samo ljude. Želimo budućnost bez nejednakosti, nepravde i eksploatacije.

Biraju li studenti fakultete prema osobnim preferencijama ili potrebama tržišta rada?


FFF: Isto radi i FFF!

 

U fokusu javnosti ovih je dana Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, COP26. Koji je smisao te konferencije? Političari drže dramatične govore i obvezuju se na to da će smanjiti emisije ugljika, koristiti ekološke izvore energije i slično, no ima li ikakvih sankcija za države koje se toga ne budu pridržavale?

FFF: COP26 trebao bi biti jedan od najvažnijih klimatskih summita na kojem trebaju prisustvovati svi predstavnici Vlada u svijetu i donositi svrsishodne i zelene odluke koje bi promijenile toksičnost svijeta u kojem živimo danas te primirile rapidan rast globalnog zatopljenja… No to u stvarnosti nažalost je daleko od ove definicije. Nešto se na COP-u dešava, ali poražavajuće malo stvari se u svijetu promijenilo. Trenutno traje 26. po redu COP, a tek se sada na njemu „ozbiljnije” priča o klimatskoj krizi, no i dalje previše neambiciozno i premalo. Problem je što mi više nemamo vremena… Simbolično rečeno, 5 do 12 je za promjene! Što se sankcija tiče, one će vjerojatno postojati za zemlje EU, no za ostatak ne možemo reći. Kakve će biti je isto tako vrlo upitno. 

XR: Politički vrh svake države u trenutnom socio-ekonomskom sistemu toliko je isprepleten s privatnim interesom da bi možda bilo naivno očekivati da će promjena krenuti „odozgo”. Da, oni imaju i moć i novac, ali nemaju volju, razumijevanje problema i rješenja, a kamoli iskrenu ljubav prema prirodi. To imaju inicijative poput naših i zato je realno očekivati da će promjena doći od onoga što se u ovom svijetu koji je cijeli naglavačke naziva „odozdo”. Osim toga, mi nemamo razloga oglušivati se na vapaje znanstvene zajednice. Pogledajmo samo kako se stvari rade kod nas. Korupcija, betonizacija, a za procjene utjecaja na okoliš gotovo uvijek se odluči da „nisu potrebne" pri izradi projekata. Da stvari budu još gore, kad se i rade - veza između investitora i izrađivača studije nije nezavisna, što znači da će te studije pogodovati naručitelju, umjesto da budu objektivne i da štite interes javnosti. Njima su znanost, poštovanje i priroda nažalost zadnja rupa na svirali. Mi smo ovdje još daleko od pravednog sustava koji vrednuje ljude i ostatak prirode, no zato se organiziramo kako bismo to promijenili.



Sve smo više okruženi praksama koje se kose s ekološkom osviještenošću: kupujemo previše odjeće i ostalih stvari koje su unaprijed osuđene na to da ubrzo postanu otpad, koristimo automobile i avione umjesto, primjerice, javnog prijevoza i vlakova na daljim relacijama, bacamo hranu. Sve to ima i svoju financijsku komponentu – mnogi si ne mogu priuštiti skupe, održive proizvode, pa kupuju jeftiniju, neodrživu alternativu.

Kako pomiriti ubrzan, konzumeristički život na koji smo navikli i održivi način života? Može li pojedinac poduzeti neke korake koji bi doprinijeli ekološki održivijoj svakodnevici?

XR: Pitanje vrijednosti je možda srce problema. No odmah treba razjasniti da se ljudi ne rađaju gramzivi i sebični. Ljudi se rađaju u svijet prepun agresivnih reklama koji nameće potrošački mentalitet. Dok god živimo u sustavu kojem je nit vodilja profit, ljudi će biti sizifofski nesretni uvjeravani da će ih veći stan, brži auto, bolja kamera učiniti sretnijima, a priroda će patiti još više. Lifestyle promjene jesu bitne, jer i u Hrvatskoj neki žive kao da imamo dvije Planete, premda život koji poštuje limite ove jedine prekrasne Zemlje koju imamo ne znači da živimo u bijedi, dapače! No najbitnije stvari koje ljudi mogu napraviti je da se dobro informiraju i zatim organiziraju da zajedno tražimo i stvaramo promjene! 

FFF: Sustav u kojem trenutno živimo neumjereno ekscitira konzumerizam što se kosi s održivim razvojem koji je nužan za budućnost planeta kakvog poznajemo. Definitivno je istina da svaki pojedinac odnosno svaki potrošač ima izbor primjerice hoće li se voziti vlastitim automobilom na posao i tako svakodnevno bespotrebno povećavati svoj ugljični otisak ili će ići javnim gradskim prijevozom. No problem nije tako jednostavan da ovisi samo o potrošačevom vlastitom izboru… Naime sustav javnog prijevoza u Hrvatskoj je jako loš. Ne ulaže se u njega, nije moderniziran, često se ne drži rasporeda vožnje, spor je… Najbolji primjer neiskorištenog potencijala su Hrvatske željeznice koje su katastrofalnom stanju, a i ono malo obnove što se provodi traje toliko dugo da se ne isplati. Svaki pojedinac ima izbor i ima svoju „krivicu”, no kriv je i sustav koji ne potiče druga zelenija rješenja. Tu je naravno i upletena tema obrazovanja, obrazovaniji pojedinac svjesniji je prostora u kojem živi i zna za više mogućnosti pa je zainteresiraniji za pronalazak alternativnih zelenijih rješenja.

 


Znaju li ljudi u Hrvatskoj dovoljno o klimatskim promjenama? Mislite li da su takve teme dovoljno zastupljene u javnom diskursu i u školstvu? Kako educirati što više ljudi o važnosti zaustavljanja klimatskih promjena? Možete li našim čitateljima, studentima i mladima, preporučiti neke izvore, platforme, emisije koje donose kvalitetan sadržaj o klimatskim promjenama?

FFF: Kada smo krenuli s FFF-om, u Hrvatskoj prvi problem na koji smo naišli bilo je negiranje klimatske krize i globalnog zatopljenja zbog neobrazovanosti i nezainteresiranosti stanovništva o toj temi. Zato smo se jako posvetili organiziranju besplatnih edukacija u suradnji sa znanstvenicima i profesorima relevantnih područja te brojnim zelenim udrugama. Jedan od naših zahtjeva 2019. bio je i uvrštavanje gradiva o antropogenim klimatskim promjenama u nastavni plan i program primarnog i sekundarnog obrazovanja. Taj zahtjev je donekle ispunjen, no iz privatnih saznanja znamo da se gradivo o klimatskim promjenama koje se nalazi u knjigama ne obrađuje dovoljno. Slažemo se s medijima koje su linkali kolege iz XR-a.

Kako u odnosu na naše EURO protivnike stojimo u „utakmici” ulaganja u obrazovanje i (ne)zaposlenost mladih?


XR: Prije svega preporučujemo pratiti što govori naša znanstvena zajednica, imaju informativan web https://www.znanost-klima.org. Nema puno novina kod nas koje imaju kolumnu posvećenu klimatskim promjenama, no ističe se par kvalitetnih: N1 Hrvatska, bilten.org, h-alter i ekovjesnik. Ako se ne želite mrštiti dok se informirate, nego dobro nasmijati, preporučujemo YT kanale Climate Town i Juice Media!

 

Klimatska anksioznost sve je učestalija, iako se o njoj u našem medijskom prostoru i ne govori previše. Pojedinci se brinu jer znaju da svojim djelovanjem ne mogu zaustaviti klimatske promjene, neki čak smatraju da je nemoralno donijeti na svijet djecu koja će morati trpjeti posljedice klimatskih promjena.

Osjećate li vi, kao mladi aktivisti koji znaju puno o klimatskim promjenama – klimatsku anksioznost? Čini li vam se nekad, kad promatrate klimatske politike velikih država svijeta, kako su svi vaši napori uzaludni? Kako se boriti protiv tog osjećaja nemoći?

FFF: Da ne osjećamo zabrinutost za ove teme, ne bismo bili ovdje. Ne bismo rekli da je u pitanju anksioznost, ali zabrinutost i ponekad ljutnju apsolutno. Svaki pojedinac mijenjajući sebe može učiniti puno toga. Tako da trud nikad nije uzalud! Uvijek treba barem pokušati! Ako se ne pokuša, onda je sve uzalud. 

XR:  Ponekad osjećamo klimatsku anksioznost jer puno čitamo i znamo o svemu tome, a i ponekad nas preplavi osjećaj da je to toliko veće od nas. Zato je dobro da radimo kao tim, da pričamo o strahovima i budućnosti, da smo tu jedni za druge i zbog toga nam je lakše. Da ne djelujemo skupa aktivistički, sigurno bi nam bilo teže, a ovako zajedno učimo, dijelimo osjećaje te radimo što možemo da podignemo svijest o klimatskoj krizi i djelujemo na najdirektniji mogući način. Kroz povijest se pokazalo da takav način djelovanja zaista donosi promjene i zato znamo da i naše inicijative doprinose „boljem sutra”!

 

Grad za ljude, ne za aute / FOTO: Extinction Rebellion
 

Ipak, neke stvari, čini mi se, idu na bolje. Generacije koje dolaze sve su svjesnije važnosti zaustavljanja klimatskih promjena, a upravo će te generacije jednog dana donositi važne odluke. I iako možda kao pojedinci ne možemo učiniti nešto što će imati velike posljedice na zaustavljanje klimatskih promjena, ipak možemo pokazati čelnicima država da nam je do toga itekako stalo i da pažljivo promatramo njihove postupke.

Priliku za slanje te važne poruke imat ćemo i na ovogodišnjem Maršu za opstanak koji će se održati 12. studenog u 18 sati kod HNK u Zagrebu.

FFF i XR: Antropologinja Margaret Mead rekla je: „Nemojte sumnjati da mala grupa posvećenih ljudi može promijeniti svijet - one su jedino što ikad i jest mijenjalo svijet!”. Svaka generacija može utjecati na puno toga, među prijateljima te u obitelji, a i na ulicama. Učili su nas da su kroz evoluciju preživljavali samo najsnažniji, a zapravo je kroz povijest upravo sposobnost suradnje i djelovanja u kolektivu bila ključ za preživljavanje. To su pokazale i brojne druge povijesne borbe za društvenu pravdu koje su postigle važne pomake. Trenutačno se sve više širi svijest o tome da su ljudi sastavni dio prirode, prirode kojoj upravo raznolikost daje otpornost (kao što to vidimo na primjeru najraznolikijih i najodrživijih ekosustava na zemlji - šuma). Zato nam je bio cilj i na našem maršu okupiti što više srodnih inicijativa na jednom mjestu, koje nisu nužno sve okolišno ili klimatski orijentirane, ali su svejedno dio iste borbe.

Zato pozivamo i vas da doprinesete brojnosti i raznolikosti Marša za opstanak u petak 12.11. u 18h kod HNK te da zajedno dignemo glas protiv toga da se narednih desetljeća nastavi s fosilnim politikama, u sustavu koji nedovoljno sluša znanost i vlastite građane. Pokažimo da su mlade osobe spremne djelovati za budućnost koja poštuje prirodu!
 


VEZANO: U Zagrebu se uskoro održava klimatski Marš za opstanak
FOTO: EXTINCTION REBELLION