Obvezni vojni rok odgođen – prvo izbori, a vojno osposobljavanje kreće kasnije

Vraćanje obveznog vojnog roka u Hrvatskoj neće započeti početkom iduće godine, kako je prvotno najavljeno. Iz Ministarstva obrane (MORH) su izvijestili da će zakonska procedura vezana uz obvezni vojni rok krenuti u siječnju 2025. godine, nakon što završe predsjednički izbori. Prvi pozivi ročnicima, koji su planirani za početak 2025. godine, očekuju se tek sredinom godine, odnosno u proljeće ili ljeto.

Kako bi se obvezni vojni rok mogao provesti, Hrvatski sabor mora prvo usvojiti zakone koji će regulirati temelje vojno osposobljavanje i civilnu službu. Iako se Ministarstvo obrane već pripremilo s prijedlozima zakona, postupak donošenja zakona neće započeti prije predsjedničkih izbora kako bi se izbjegla politička opterećenja.

 

„Ministarstvo obrane planira da prvi uputi ročnika na temeljno vojno osposobljavanje budu sredinom 2025. godine. Javnost će o detaljima temeljnog vojnog osposobljavanja kao i civilne službe biti upoznata kada nacrti zakona budu u postupku e-savjetovanja“, izjavili su iz MORH-a.

Tijekom proteklih mjeseci, ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je da je infrastruktura spremna, te da su instruktori obučeni za početak temeljne vojne izobrazbe. Prema njegovim riječima, potencijalni broj ročnika koji bi svake godine mogli služiti vojni rok procjenjuje se između 17 i 18 tisuća mladića koji navršavaju 18 godina.

Povratak obveznog vojnog roka izazvao je političke rasprave, osobito zbog predstojećih predsjedničkih izbora. Trenutni predsjednik Zoran Milanović, koji se natječe za drugi mandat, nije se izričito protiveći vraćanju vojnog roka, ali je istaknuo da o toj temi treba raspravljati na sjednici Vijeća za obranu. Milanović je upozorio da odluka o vojnom roku ne smije biti politički motivirana, već mora biti rezultat širokog političkog konsenzusa.

„Ta odluka ne može biti ničiji politički hir, nego dogovor hrvatske demokratske izabrane vlasti. Dakle, prvo sastanak Vijeća za obranu, dogovor, a tek potom se mogu donositi naredbe. Nemojte se igrati s obveznim vojnim rokom", poručio je Milanović u kolovozu ove godine.

Osim toga, predsjednik je istaknuo da se Hrvatska suočava s velikim nedostatkom vojnog osoblja, jer trenutno nedostaje oko 2.500 dočasnika, a također postoji manjak između 1.500 i 2 tisuće vojnika. Taj problem dodatno pogoršava aktualna geopolitička situacija, s naglaskom na rat u Ukrajini koji smanjuje interes za vojni poziv.
 

Kratak i plaćen vojni rok

Obvezni vojni rok, koji je bio ukinut 2008. godine, sada će trajati dva mjeseca. Mladići koji se odluče služiti vojsku primit će mjesečnu naknadu od 900 eura, što je, prema riječima ministra Anušića, motivacija za mnoge koji će sudjelovati u temeljnoj vojnoj obuci.

Služba u vojsci nije jedini oblik obvezne državne službe koji se uvodi. Također će biti organizirana civilna služba, koja će obuhvatiti mladiće koji ne žele služiti vojni rok iz vjerskih ili drugih razloga. Detalji o civilnoj službi, koja bi obuhvatila pomoć u kriznim situacijama poput poplava ili potresa, bit će poznati nakon donošenja zakona.

Procijenjeni trošak obveznog vojnog roka za svaku generaciju iznosit će oko 5 milijuna eura, što uključuje obuku, opremu i smještaj za ročnike, te druge logističke aspekte.