Pokušaj restrukturiranja
Novi prijedlog reforme zdravstva ― hoće li i mladi morati plaćati doprinose?
Neki od prijedloga stabilizacije su određivanje realne cijene sustava, ukidanje olakšica mladima te prestanak pokrivanja troškova bolovanja i porodiljnog dopusta.
Neki od prijedloga stabilizacije su određivanje realne cijene sustava, ukidanje olakšica mladima te prestanak pokrivanja troškova bolovanja i porodiljnog dopusta.
Ministarstvo zdravstva dovršava prijedlog najavljenih reformi zdravstvenog sustava, prenosi Index.
Jedan od bitnijih i kontroverznijih dijelova prijedloga je izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti ― njime bi u državno vlasništvo prešli zavodi a javno zdravstvo, te sve opće i specijalne bolnice.
Također, kao početna točka reforme navedeno je stvaranje registra opreme, u kojem bi se analizirao broj i stanje uređaj u svim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj. Za nabavku nove opreme i uređaja predviđen je petogodišnji plan s procjenama vrijednosti i dinamike nabavke.
Ovim prijedlogom najviše bi bili pogođeni mladi. Naime, do sada su mlađi od 30 godina koji prije te dobi nisu imali radni ugovor na neodređeno bili oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje u trajanju pet godina. Ta olakšica godišnje košta zdravstveni sustav 1,2 milijardi kuna godišnje, a njenim predloženim ukidanjem bi se mladima od 30 godina koji su bili njeni korisnici neto plaća mogla smanjiti jer će trošak plaće za poslodavca biti veći.
Iz Ministarstva navode kako bi ovo ukidanje bilo napravljeno po principu međugeneracijske solidarnosti, prema kojem bi mlađa i zdravija populacija trebala pomagati u financiranju usluga za stariju populaciju. Ipak, bilo bi logičnije zaključiti da je takav potez napravljen zbog ogromnih dugova zdravstva koji se gomilaju.
U svrhu stabilizacije sustava također je predloženo određivanje realne cijene zdravstvenog sustava. Kako navode iz Ministarstva, zadnjih 10 godina se cijena samo smanjiivala, dok su troškovi rada, potrošačke cijene i inflacija rasli.
Još jedan od prijedloga rezanja troškova jest da HZZO više ne plaća troškove bolovanja i porodiljne dopuste, ali nije navedeno na koga bi se ti troškovi prenijeli.
Prema Europskom zdravstvenom indeksu, pokazatelju učinkovitosti, kvalitete i dostupnosti zdravstvenog sustava, Hrvatska je u Europi tek na 24. mjestu. Ispred nas su i Srbija (18. mjesto) i Crna Gora (23. mjesto), a neposredno iza nas je Sjeverna Makedonija.
Jedan od bitnijih i kontroverznijih dijelova prijedloga je izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti ― njime bi u državno vlasništvo prešli zavodi a javno zdravstvo, te sve opće i specijalne bolnice.
Također, kao početna točka reforme navedeno je stvaranje registra opreme, u kojem bi se analizirao broj i stanje uređaj u svim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj. Za nabavku nove opreme i uređaja predviđen je petogodišnji plan s procjenama vrijednosti i dinamike nabavke.
Ovim prijedlogom najviše bi bili pogođeni mladi. Naime, do sada su mlađi od 30 godina koji prije te dobi nisu imali radni ugovor na neodređeno bili oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje u trajanju pet godina. Ta olakšica godišnje košta zdravstveni sustav 1,2 milijardi kuna godišnje, a njenim predloženim ukidanjem bi se mladima od 30 godina koji su bili njeni korisnici neto plaća mogla smanjiti jer će trošak plaće za poslodavca biti veći.
Iz Ministarstva navode kako bi ovo ukidanje bilo napravljeno po principu međugeneracijske solidarnosti, prema kojem bi mlađa i zdravija populacija trebala pomagati u financiranju usluga za stariju populaciju. Ipak, bilo bi logičnije zaključiti da je takav potez napravljen zbog ogromnih dugova zdravstva koji se gomilaju.
U svrhu stabilizacije sustava također je predloženo određivanje realne cijene zdravstvenog sustava. Kako navode iz Ministarstva, zadnjih 10 godina se cijena samo smanjiivala, dok su troškovi rada, potrošačke cijene i inflacija rasli.
Još jedan od prijedloga rezanja troškova jest da HZZO više ne plaća troškove bolovanja i porodiljne dopuste, ali nije navedeno na koga bi se ti troškovi prenijeli.
Prema Europskom zdravstvenom indeksu, pokazatelju učinkovitosti, kvalitete i dostupnosti zdravstvenog sustava, Hrvatska je u Europi tek na 24. mjestu. Ispred nas su i Srbija (18. mjesto) i Crna Gora (23. mjesto), a neposredno iza nas je Sjeverna Makedonija.
OZNAKE:
FOTO:
PIXABAY
Najčitanije
Najnovije
Vezano
S novom godinom stižu i nova porezna pravila: evo što trebate znati kako biste izbjegli neugodnosti
Prije 7 dana
Bivši učenik nožem napao učenike i učiteljicu u zagrebačkoj osnovnoj školi: jedno dijete preminulo
Prije 3 dana
MZOM donio Odluku o iznosu minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova za 2025. godinu
Prije 11 dana
Hrvatsko katoličko sveučilište osnovalo Pravni fakultet: „Studijski program povezuje teoriju i praksu te etičke vrijednosti”
Prije 6 dana
Provjerite kako će studentski restorani u Puli raditi ovih blagdana
Danas
Fakultet prirodnih znanosti u Puli analizira rijetki ulov grabežljive ribe guštera
Danas
Grad Zagreb objavio kontakte za psihološku pomoć – nije potrebna uputnica
Danas
Psiholozi: novogodišnje odluke mogu se donijeti svaki mjesec
Danas
Što je Europska zdravstvena iskaznica i zašto je trebate imati?
Prije 124 dana
„Zdravstvena pismenost – izazovi i perspektive” tema stručnog simpozija u Dubrovniku
Prije 249 dana
FFOS poziva na zanimljivo predavanje!
Prije 324 dana
Kako do najpovoljnijeg dopunskog zdravstvenog osiguranja nakon završetka studija?
Prije 453 dana
