Pokušaj restrukturiranja
Novi prijedlog reforme zdravstva ― hoće li i mladi morati plaćati doprinose?
Neki od prijedloga stabilizacije su određivanje realne cijene sustava, ukidanje olakšica mladima te prestanak pokrivanja troškova bolovanja i porodiljnog dopusta.
Neki od prijedloga stabilizacije su određivanje realne cijene sustava, ukidanje olakšica mladima te prestanak pokrivanja troškova bolovanja i porodiljnog dopusta.
Ministarstvo zdravstva dovršava prijedlog najavljenih reformi zdravstvenog sustava, prenosi Index.
Jedan od bitnijih i kontroverznijih dijelova prijedloga je izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti ― njime bi u državno vlasništvo prešli zavodi a javno zdravstvo, te sve opće i specijalne bolnice.
Također, kao početna točka reforme navedeno je stvaranje registra opreme, u kojem bi se analizirao broj i stanje uređaj u svim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj. Za nabavku nove opreme i uređaja predviđen je petogodišnji plan s procjenama vrijednosti i dinamike nabavke.
Ovim prijedlogom najviše bi bili pogođeni mladi. Naime, do sada su mlađi od 30 godina koji prije te dobi nisu imali radni ugovor na neodređeno bili oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje u trajanju pet godina. Ta olakšica godišnje košta zdravstveni sustav 1,2 milijardi kuna godišnje, a njenim predloženim ukidanjem bi se mladima od 30 godina koji su bili njeni korisnici neto plaća mogla smanjiti jer će trošak plaće za poslodavca biti veći.
Iz Ministarstva navode kako bi ovo ukidanje bilo napravljeno po principu međugeneracijske solidarnosti, prema kojem bi mlađa i zdravija populacija trebala pomagati u financiranju usluga za stariju populaciju. Ipak, bilo bi logičnije zaključiti da je takav potez napravljen zbog ogromnih dugova zdravstva koji se gomilaju.
U svrhu stabilizacije sustava također je predloženo određivanje realne cijene zdravstvenog sustava. Kako navode iz Ministarstva, zadnjih 10 godina se cijena samo smanjiivala, dok su troškovi rada, potrošačke cijene i inflacija rasli.
Još jedan od prijedloga rezanja troškova jest da HZZO više ne plaća troškove bolovanja i porodiljne dopuste, ali nije navedeno na koga bi se ti troškovi prenijeli.
Prema Europskom zdravstvenom indeksu, pokazatelju učinkovitosti, kvalitete i dostupnosti zdravstvenog sustava, Hrvatska je u Europi tek na 24. mjestu. Ispred nas su i Srbija (18. mjesto) i Crna Gora (23. mjesto), a neposredno iza nas je Sjeverna Makedonija.
Jedan od bitnijih i kontroverznijih dijelova prijedloga je izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti ― njime bi u državno vlasništvo prešli zavodi a javno zdravstvo, te sve opće i specijalne bolnice.
Također, kao početna točka reforme navedeno je stvaranje registra opreme, u kojem bi se analizirao broj i stanje uređaj u svim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj. Za nabavku nove opreme i uređaja predviđen je petogodišnji plan s procjenama vrijednosti i dinamike nabavke.
Ovim prijedlogom najviše bi bili pogođeni mladi. Naime, do sada su mlađi od 30 godina koji prije te dobi nisu imali radni ugovor na neodređeno bili oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje u trajanju pet godina. Ta olakšica godišnje košta zdravstveni sustav 1,2 milijardi kuna godišnje, a njenim predloženim ukidanjem bi se mladima od 30 godina koji su bili njeni korisnici neto plaća mogla smanjiti jer će trošak plaće za poslodavca biti veći.
Iz Ministarstva navode kako bi ovo ukidanje bilo napravljeno po principu međugeneracijske solidarnosti, prema kojem bi mlađa i zdravija populacija trebala pomagati u financiranju usluga za stariju populaciju. Ipak, bilo bi logičnije zaključiti da je takav potez napravljen zbog ogromnih dugova zdravstva koji se gomilaju.
U svrhu stabilizacije sustava također je predloženo određivanje realne cijene zdravstvenog sustava. Kako navode iz Ministarstva, zadnjih 10 godina se cijena samo smanjiivala, dok su troškovi rada, potrošačke cijene i inflacija rasli.
Još jedan od prijedloga rezanja troškova jest da HZZO više ne plaća troškove bolovanja i porodiljne dopuste, ali nije navedeno na koga bi se ti troškovi prenijeli.
Prema Europskom zdravstvenom indeksu, pokazatelju učinkovitosti, kvalitete i dostupnosti zdravstvenog sustava, Hrvatska je u Europi tek na 24. mjestu. Ispred nas su i Srbija (18. mjesto) i Crna Gora (23. mjesto), a neposredno iza nas je Sjeverna Makedonija.
OZNAKE:
FOTO:
PIXABAY
Najčitanije
Najnovije
Vezano
Otac namjerno izazvao nesreću kako bi ubio sebe i svoju djecu. Sa sobom odnio još tri života – i sve snimao
Prije 11 dana
Elektricitet u kosi i odjeći – evo kako ga se riješiti!
Prije 12 dana
Ministarstvo raspisalo javni poziv, nudi 250 eura mjesečno za pokriće troškova prijevoza za studente s invaliditetom
Prije 8 dana
Dijele se besplatne ulaznice za predstavu u Teatru &TD. Studenti, zgrabite svoju na vrijeme!
Prije 5 dana
Studenti Pomorskog fakulteta prikupljaju igračke, školski pribor, slikovnice i slatkiše za djecu u bolnici
Jučer
Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu se priprema marš za Palestinu, danas se kreće s izradom transparenata
Jučer
SEA-EU financira najbolje studentske projekte u iznosu do 4 tisuće eura po projektu
Jučer
RGNF primio sedamnaest stranih studenata u okviru međunarodnih združenih diplomskih programa
Jučer
Što je Europska zdravstvena iskaznica i zašto je trebate imati?
Prije 94 dana
„Zdravstvena pismenost – izazovi i perspektive” tema stručnog simpozija u Dubrovniku
Prije 219 dana
FFOS poziva na zanimljivo predavanje!
Prije 294 dana
Kako do najpovoljnijeg dopunskog zdravstvenog osiguranja nakon završetka studija?
Prije 423 dana
