Medijska (ne)pismenost: Hrvatska pri dnu liste, Finska vodeća u Europskoj uniji
U sklopu Dana medijske pismenosti na Akademiji umjetnosti i kulture u Osijeku održana je panel-rasprava na temu „Kako povećati razinu medijske pismenosti u Hrvatskoj?”
U sklopu Dana medijske pismenosti na Akademiji umjetnosti i kulture u Osijeku održana je panel-rasprava na temu „Kako povećati razinu medijske pismenosti u Hrvatskoj?”
Na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta u Osijeku održan je trodnevni događaj Dani medijske pismenosti na AUK-u 2021, a sudjelovali su studenti i dio nastavnika Odsjeka za kulturu, medije i menadžment. Održan je u okviru krovnoga nacionalnog događaja 4. Dani medijske pismenosti koji su protekloga tjedna, od 19. do 25. travnja 2021, organizirali Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku te brojni drugi partneri, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Glavni cilj Dana medijske pismenosti na AUK-u 2021. stoga je bio istovjetan onima cilju glavnog događaja, a to je osvijestiti javnost o važnosti medijske pismenosti i osigurati što većem broju građana, posebice djeci i mladima, prigode za učenje o medijima.
Prikazani su kreativni i zanimljivi radovi koje su studenti nekoliko studijskih godina i smjerova Odsjeka uspješno realizirali na zadane teme koje se pojavljuju u medijima i javnosti iz područja medijske pismenosti i kritičkoga vrednovanja: propagandne tehnike, manipulativne metode, dezinformacije, (dez)infodemije, govora mržnje i elektroničkog zlostavljanja. Na Akademiji je, uz live stream prijenos na Youtubeu i Facebooku te portalu medijskapismenost.hr održana panel-rasprava na temu Kako povećati razinu medijske pismenosti u Hrvatskoj?
Tomislav Levak, koordinator Dana medijske pismenosti na AUK-u 2021, rekao nam je više o samoj realizaciji događaja ondje:
– Željeli smo pokazati kako na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment naše Akademije imamo kreativne i inovativne studente koji uspješno rješavaju sve zadatke koji su postavljeni pred njih pa tako i iz domene medijske pismenosti i kritičkoga vrednovanja. I, na kraju, željeli smo na velikoj i sveobuhvatnoj panel-raspravi okupiti neke od vodećih stručnjaka za ova pitanja u Hrvatskoj. U svemu smo navedenome uspjeli, što me iznimno raduje. Podatci sa samo jedne platforme, Facebook stranice Akademije, govore da nas je pratilo više od 1300 osoba, a taj je broj zasigurno i mnogo veći. Iznimno smo zadovoljni takvim odazivom, kao i konkretnim podatcima i zaključcima ove dvosatne panel-rasprave. Dogovoreni su i budući koraci za povećanje razine medijske pismenosti u Hrvatskoj.
Na panel-raspravi izloženi su podaci i stavovi koji govore da se Hrvatska nalazi pri dnu liste medijski pismenih država u Europskoj uniji, dok je Finska vodeća:
– Nažalost, medijska pismenost građana u Hrvatskoj nije na visokoj razini. Prema zadnjem istraživanju, sami su građani Republike Hrvatske sebi dali ocjenu 3,3 kada je u pitanju medijska pismenost. K tome, zadnje nacionalno istraživanje portala medijskapismenost.hr, rađeno upravo uoči ovogodišnjeg nacionalnog 4. Dana medijske pismenosti, pokazalo je kako osobe do 35 godina starosti kao glavni izvor informacija uzimaju društvene mreže, a samo 23 posto građana provjeri izvor i točnost informacije prije nego što ju podijeli dalje. Na sreću, stanje se ipak nešto poboljšalo u zadnjih nekoliko godina, zahvaljujući naporima, trudu i volji nekoliko institucija, ustanova i udruga, poput Agencije za elektroničke medije, Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, nekoliko sveučilišnih ustanova i drugih. Ipak, još je dalek put do podizanja razine medijske pismenosti u Hrvatskoj i šire na zadovoljavajuću. Stoga se aktivnosti na tom području moraju nastaviti i značajno pojačati.
Koordinatori Dana medijske pismenosti na AUK-u 2021. bili su Tomislav Levak, mag. cult. i dr. sc. Snježana Barić-Šelmić s Odsjeka za kulturu, medije i menadžment Akademije. U programu su sudjelovali i Jasna Vaniček-Fila, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija RH, prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar, suradnica na Sveučilištu VERN i glavna urednica časopisa Medijska istraživanja, prof. dr. sc. Danijel Labaš, sveučilišni profesor i predsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, Ana Dokler, glavna urednica internetskog portala medijskapismenost.hr te Martina Chapman, neovisna savjetnica za medijsku pismenost i digitalno uključivanje iz Irske. U pripremama i realizaciji sudjelovalo je i još nekoliko nastavnika i mnogo studenata, kao i tehničke službe Akademije.
