„Kriza koju je izazvao COVID-19 dovest će do jačeg povezivanja građana Hrvatske i iseljeništva”
Ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti navodi da Hrvatskoj stiže potpora iz iseljeništva u vidu medicinske opreme, pomoći za obnovu različitim kulturnim institucijama i crkvama oštećenim u potresu, novčane pomoći za ugrožene obitelji.
Ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti navodi da Hrvatskoj stiže potpora iz iseljeništva u vidu medicinske opreme, pomoći za obnovu različitim kulturnim institucijama i crkvama oštećenim u potresu, novčane pomoći za ugrožene obitelji.
Da je kriza koju je izazvao COVID-19 donijela nekoliko iznimno konstruktivnih pomaka u hrvatskom društvu te pozitivnih promjena, smatraju iz Instituta za migracije i narodnosti. Među prvima kao pozitivna posljedica korona pandemije javlja se još jača, intenzivnija i pozitivna promjena u odnosima iseljenih Hrvata s domovinom, tvrdi ravnateljica Instituta doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj.
– Institut za migracije i narodnosti od svog postojanja, prvo u sklopu Matice iseljenika kao povijesni odjel, a potom kao Zavod za migracije i narodnosti, koji se poslije spaja s Centrom za istraživanje migracije, koji je djelovao unutar Geografskog instituta Sveučilišta. Kada postaje javni znanstveni institut, naglasak stavlja na istraživanje vanjskih migracija i istraživanja migracijskih procesa hrvatskog iseljeništva. U posljednje vrijeme jedna od važnijih tema istraživanja IMIN-a suvremeni su procesi iseljavanja. Od 1999. godine otkada sam zaposlena u Institutu kao znanstvena novakinja do danas bavim se istraživanjima različitih migracijskih i identitetskih pitanja vezanih uz hrvatsko iseljeništvo. Od kada sam na čelu IMIN-a, nastojim promicati, popularizirati i stavljati u fokus hrvatsko iseljeništvo kao bitan, neodvojiv i važan segment u razvoju hrvatskog društva. Nakon korona krize očekujem pozitivne promjene u odnosima između hrvatske države i hrvatske dijaspore, a poglavito u segmentu povratka hrvatskih građana koji su iselili posljednjih nekoliko godina. – najavila je.
Uloga su IMIN-a znanstvena istraživanja koja se kao javni znanstveni institut žele i nastoje, kako tvrdi, staviti u funkciju javnih politika. Ravnateljica ističe da Institut surađuje s cijelim nizom udruga iz hrvatskog iseljeništva i Hrvatske, znanstvenim institutima u Hrvatskoj i inozemstvu, sveučilištima, ali i državnim institucijama kako bi zajedno i u koordinaciji s njima došli do mogućih prijedloga i rješenja za nastalo stanje.
– Osobno sam ispred svoje institucije upozoravala na krucijalni problem velikog iseljavanja iz Hrvatske nakon ulaska Hrvatske u EU koji je dakako imao direktnu posljedicu na tržište, radnu snagu i demografski razvoj. Upozoravala sam i na problem nedovoljnog ulaganja i poticanja programa za uspostavljanje odnosa Hrvatske i hrvatskog iseljeništva, ponajprije u segmentu povezivanja znanstvene i profesionalne dijaspore i njene moguće uloge u razvoju hrvatskog društva, ali i probleme integracije potomaka iseljenika. Znamo kako značajnu ulogu u BDP-u Hrvatske čine iseljeničke doznake te različiti novčani transferi hrvatskih građana iz inozemstva. Korona kriza pogodila je cijeli svijet, što će neminovno imati za posljedicu ekonomsku krizu i veliki gospodarski pad, kako u Hrvatskoj tako i u ostalim zemljama Europe i svijeta gdje hrvatski građani i njihovi potomci žive. No unatoč tomu, u ovo vrijeme pandemije, a posebno nakon potresa u Zagrebu, pomoć pristiže iz iseljeništva u vidu medicinske opreme, pomoći za obnovu različitim kulturnim institucijama i crkvama oštećenim u potresu, novčane pomoći za ugrožene obitelji. Solidarnost je ponovno na djelu, kao i mobilizacija iseljene i domovinske Hrvatske, – ističe doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj.
U ovim trenucima teško je predvidjeti do kada će pandemija trajati, ali nije teško predvidjeti da će se nakon nje život svima uvelike promijeniti.
– Korona kriza, kao što sam rekla, resetirat će i dovesti do promjena u mnogim segmentima našeg dosadašnjeg života, ali nadam se i do preispitivanja odnosa i političkih odluka spram hrvatskog iseljeništva općenito. Kad kažem hrvatsko iseljeništvo, mislim na sve Hrvate, odnosno hrvatske građana koji su se iseljavali u prošlom i ovom stoljeću, kao i njihove potomke. Ova kriza pokazala nam je kako je globalni svijet krhke strukture i ponovno smo suočeni s tim kako je u globalnom svijetu važno pitanje za opstanak jaka i stabilna nacionalna država čiju bit/okosnicu čini nacionalna ekonomija. Nadam se kako se u Hrvatskoj već polako osvještavamo i uviđamo kako je dosadašnji pristup bio pogrešan te da se moramo usmjeriti na vlastitu proizvodnju hrane, energije i dr. Već se polako okrećemo prema vlastitoj proizvodnji. Nadam se kako će se ovaj trend nastaviti. Očekujem kako će se vratiti i značajan broj hrvatskih građana koji su posljednjih godina napustili Hrvatsku jer će zbog krize najvjerojatnije ostajati bez posla. Hrvatska potaknuta korona krizom koja će neminovno dovesti i do gospodarske krize treba razviti modele za njihov povratak kako bi time ojačala hrvatsko gospodarstvo. Treba otvoriti prostor i za prodor investicija iz iseljeništva kroz porezne olakšice i poticajne mjere usmjerene na razvoj poduzetništva. Smatram kako je sad idealno vrijeme za dijalog i zajedničko rješavanje problema kao i za novi bolji početak. – zaključuje ravnateljica.
