Kriza u IT sektoru: isplati li se obrazovati za karijeru u trenutno „nesigurnoj industriji”?

O IT sektoru se godinama pričalo kao o obećavajućoj branši, mlade se usmjeravalo u to područje uz obećanja o zagarantiranom poslu nakon završetka fakulteta, a donedavno se zaista činilo da će IT-jevci samo napredovati. Za vrijeme COVID-19 krize, potražnja za IT stručnjacima i tvrtkama doživjela je neviđeni rast i činilo se da je to zaista zanimanje sadašnjosti, ali i budućnosti. Kako je onda došlo do krize? 

Kriza u IT sektoru je započela još 2022. godine. Prema podacima sa stranice Layoffs.fyi te je godine otpušteno čak 165 269 zaposlenika iz 1 064 tehnološke tvrtke. Najgora godina bila 2023. kada je otkaz dobilo 264 220 ljudi, otkaze su dijelile 1 193 tvrtke. Prošla je godina bila nešto „bolja”, posao je izgubilo 152 472 IT stručnjaka iz 549 firmi. U prva tri i pol mjeseca 2025. godine, otpušteno je 22 692 radnika iz 81 tvrtke. 

 

Kakva je situacija u Hrvatskoj? 

Podaci za Hrvatsku nisu ovako jednostavni za pronaći, a posljednje opsežne podatke objavila je Hrvatska gospodarska komora za 2023. godinu. Kako prenosi Netokracija, u hrvatskom IT sektoru je lani poslovalo 6 714 tvrtki s 37 358 zaposlenih, a otvoreno je i 535 novih IT tvrtki. Broj tvrtki i broj zaposlenih prošle su godine rasli 8,7 posto. Što se tiče razdoblja prvih osam mjeseci 2024. godine, Hrvatska gospodarska komora izvještava da prosječne plaće nastavljaju nominalno rasti, ali manjom stopom nego 2023. godine, a evo što kažu o zapošljavanju. 

„Broj zaposlenih u djelatnosti računalnog programiranja porastao je i u 2024. godini, ali zanemarivo. U prvih osam mjeseci godišnji rast je ostvaren na razini od 0,8 posto. Već je i prošle (2023.) bila vidljiva stagnacija, koja je do punog izražaja došla ove godine, u kojoj je zabilježen najmanji porast broja zaposlenih u IT sektoru u posljednjih 9 godina.”

Još jednu naznaku pada IT sektora pokazuju i podaci da su im prihodi 2023. godine premašili 3,8 milijardi eura, od čega je 1,7 milijardi ostvareno izvozom. No iako su prihodi porasli 12,5 posto, a izvoz 7,6 posto, zapravo se radi o ispodprosječnim rezultatima.  

Tajana Barančić, direktorica Astra poslovnog inženjeringa, također je istaknula da stope izvoza rastu slabije od stopa prihoda te da je to bio svojevrsni presedan u hrvatskoj IT poslovnoj sceni.

„Takva kretanja dotad nismo zabilježili otkad radimo analizu, od 2011. godine.“, izjavila je Barančić.

Ipak, IT sektor je u mnogim dijelovima ostvario rast pa i rekordne rezultate. 

„Osamdeset posto IT tvrtki poslovalo je s dobiti, čime je za jedan, ali vrijedan postotni bod nadmašen rezultat iz 2022. godine. Vrijednost iskazane dobiti je bila rekordna, 12,1 posto viša nego prethodne godine. Prosječna vrijednost dobiti u tvrtkama koje su iskazale dobit iznosila je 96,8 tisuća eura, što je za 8,8 posto više nego u 2022. godini. Prosječna neto plaća u IT industriji je 2023. godine bila 63 posto viša od prosječne plaće cijeloga nefinancijskoga sektora RH, dok je pet godina prije bila viša za 60 posto. Međutim, treba napomenuti kako je prijašnjih godina prosječna plaća u IT-ju rasla dinamičnije nego u nefinancijskom sektoru, a lani je taj rast stagnirao.” – navodi Netokracija

 

Postoji li onda kriza? 

Gledajući ove statističke podatke, zapravo se ne čini kao da ima prevelikog razloga za brigu. Goran Kalanj, osnivač i direktor tvrtke Serengeti, smatra da svjedočimo krizi u IT industriji, evo što je rekao za tportal.

„Sasvim je prirodno da se ekonomski ciklusi izmjenjuju. U posljednjih nekoliko godina svjedočili smo postcovid krizi, periodima ekspanzije tržišta te velikoj potražnji, nakon čega je, očekivano, uslijedila faza smanjenja ekonomske aktivnosti. Danas pak opet svjedočimo krizi u IT industriji.”

Smatra da su dva ključna faktora koja su uzrokovala tu krizu: smanjenje potražnje za IT uslugama te sve veća primjena umjetne inteligencije (AI) u razvoju softvera zbog čega im više nije potreban velik broj visokokvalificiranih inženjera.
 

Koje je najbolje rješenje za opstanak IT tvrtki u Hrvatskoj? 

Leader Media navodi kako se od početka krize ovog sektora radi razlika između tvrtki koje razvijaju vlastite softverske proizvode i onih koje prodaju svoje usluge (agencije). S krizom se puno bolje nose tvrtke koje imaju vlastite softverske proizvode. Najviše su nastradale tvrtke koje rade za klijente jer kada bi im klijent otkazao posao/projekt, bili bi prisiljeni dijeliti otkaze. Naravno, uvijek postoji više faktora koji utječu na uspješnost, no proizvodnja vlastitih proizvoda do sad se pokazala stabilnijom.
 

Brine li kriza mlade i buduće IT-jevce?

O krizi se brinu i sadašnji i budući studenti koji su svoju karijeru planirali ostvariti upravo u IT sektoru. Hrvatski fakulteti nude 78 različitih prijediplomskih informatičkih smjerova i programa. Gledajući koje su smjerove prošle godine maturanti najviše upisivali, brojni IT studiji našli su se među najpoželjnijima. Smjer Elektrotehnika i informacijska tehnologija i Računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu našao se na drugom mjestu po atraktivnosti, a u top deset se smjestio i Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu Sveučilišta u Zagrebu sa smjerom Informacijski i poslovni sustavi. 

Na platformama Reddit i Forum.hr, zabrinuti studenti, ali i već iskusni IT stručnjaci, raspravljaju o IT krizi. Izdvajamo nekoliko najznačajnijih objava. 

„Generalno, u koroni su prezapošljavali jer su IT firme imale veliki rast. Onda je prošla korona, rast se smanjio, došlo na naplatu štampanje para, pa inflacija, investicije su lagano usporile i hrpe otkaza su podjeljene. Srećom, hrvatski IT je tu bolje prošao jer se nikad nije prezapošljavalo i jer nije bilo toliko love od investicija. Problem je da dobar dio hrvatskog IT sektora čine agencije. A onda kad klijent steže pipu, steže se svima. IT sektor i dalje uzima juniore. Samo puno manje i puno su izbirljiviji. Vraćaju se tome da kao juniore ipak uzimaju školovane inženjere. Nije da se ne može zaposliti bez diplome, samo uz učenje i dobar portofolio radova. Nego je puno teže. Pogotovo ako pričamo o kvalitetnijim firmama.”

 

„Ako nemaš iskustva ili nekog da te preporuči teško ćes pronaći posao koji želiš. Ovo nije sad da te plašim, ali je jednostavno tako. Danas je iskustvo puno važnije od neke škole i to garantiram 110%.” 

Ima i onih koji smatraju da poslova ima dovoljno. 

„Poslova u IT-u ima, oglasa ima. Ono što se dogodilo za vrijeme i poslije korone treba gledati kao anomaliju. Nitko normalan nije mislio da je to normalno stanje koje će trajati zauvijek. Da, junior developer koji je „naučio“ kodirati uz pomoć Udemya danas će jako teško naći posao developera, gotovo pa nemoguće. Ali oni s dugogodišnjim iskustvom i, najvažnije, znanjem će bez problema naći posao.”

Evo što kažu na Redditu na pitanje kada će prestati masovni otkazi i kriza u IT-u?

„Nema krize. Samo je prestalo zlatno doba. Do prije par godina posla za agencije je bilo kao u priči, a pregovarale su kao danas keramičari. Ovo ti je cijena, bit će gotovo tad (uvijek kasni), a na kvalitetu nema žalbe jer nemaš drugog izbora. Danas ima mnogo agencija, još više freelancera, tj. klijenti imaju izbora pa ti automatski pada cijena. Iz vlastitog iskustva znam koja je razlika kada sam za svoju firmu trebao nešto prije 7/8 godina i danas. Danas se agencija meni prodaje i natječe s drugima agencijama. Prije sam bio sretan kada mi netko javi ili dođe na sastanak i to redovito u hoodici i japankama... Za dobre product firme tj. proizvode uvijek ima mjesta. Ali stvoriti i prodati proizvod/uslugu je drugi puno teži par rukava.”

 

„IT nisu samo programeri, što je bitno za naglasiti sudeći da se tu isključivo priča samo o programerima. Generalno krize nema, jer da ima bilo bi je u svim aspektima IT-ja. Možda će i biti, tko zna? Realna je situacija da su problemi kod onih kojima je SAD glavno tržište i tamo imaju jednog, eventualno dva klijenta. Takvi, ako kod klijenta nešto otkažu, i ne mogu drugo nego podijeliti otkaze.”