Ima li kraja recesiji?
Početkom 2009. kada su najveći svjetski makroekonomisti najavljivali svjetsku gospodarsku krizu, zasigurno nitko nije očekivao da će ona potrajati ovoliko. Kraj recesije bio je predviđen za 2012. godinu, ali u Hrvatskoj je kriza tada doživjela svoj vrhunac.
Početkom 2009. kada su najveći svjetski makroekonomisti najavljivali svjetsku gospodarsku krizu, zasigurno nitko nije očekivao da će ona potrajati ovoliko. Kraj recesije bio je predviđen za 2012. godinu, ali u Hrvatskoj je kriza tada doživjela svoj vrhunac.
Kad je riječ o državnom gospodarstvu i njegovu napretku, brojke nam nikada nisu išle u prilog. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku negativan trend se nastavlja. U trećem kvartalu podaci ukazuju na pad gospodarstva. Zabilježen je pad od 0,6 posto u odnosu na ovo vrijeme prošle godine Koliko zaista gospodarstvo pada pokazuje podatak da je ovo već osmo tromjesečje u kojem gospodarstvo konstantno slabi.
Kako prenosi Novi list, od sedam makroekonomista koji su sudjelovali u anketi Hine, pet ih je uspješno procijenilo kako će doći do pada BDP-a i slabljenja gospodarstva. Već dugo hrvatsko gospodarstvo nije zabilježilo pozitivne trendove koji bi dali naslutiti da idemo u pravom smjeru. Stagnacija gospodarstva uvjetovana velikim državnim dugom rezultira općom letargijom, nezadovoljstvom građana, a nemogućnost pronalaženja posla ne čini Hrvatsku idealnom zemljom za izgradnju budućnosti.
Mnogi se građani pitaju ima li uopće kraja recesiji. Početkom 2009. kada su najveći svjetski makroekonomisti najavljivali svjetsku gospodarsku krizu, zasigurno nitko nije očekivao da će ona potrajati ovoliko. Kraj recesije bio je predviđen za 2012. godinu, ali u Hrvatskoj je kriza tada doživjela svoj vrhunac. Nijedna politička opcija ne može ponuditi jasan plan o eventualnom smjeru prema kojem bi se država trebala kretati s ciljem porasta gospodarstva.
Zapravo je vrlo žalosno što Hrvatska, kao mala zemlja koja zaista ima što ponuditi, ne pokazuje nikakav napredak. Bogati smo prirodnim resursima, država je geografski iznimno raznolika, Jadransko more je mamac za brojne turiste širom svijeta. Čak i u turizmu, jednom segmentu gospodarstva u kojem bi Hrvatska zbog jasnih predispozicija mogla prednjačiti u ovom dijelu Europe, ali i šire, to ne uspijeva. Ugostiteljski obrti se pod budnim okom ministra financija zatvaraju usred sezone, ugostitelji šalicu kave naplaćuju nepojmljivo mnogo, a na kraju sezone dolazi do opće žalopojke o padu broja noćenja, smanjenju prodanih obroka u restoranima i slično. To je logičan slijed koji proizlazi iz činjenice da se mnoge stvari precijenjuju. Kad bi svi ponudili gostima realne cijene, situacija bi vjerojatno bila drukčija jer bi se gosti vraćali. U ovom slučaju ostaje samo referirati se na jednog ruskog turista: Sad i više nikad.
Turizam je samo dio slagalice koji je vjerojatno ključan, ali nije jedini. Ako su samo u tom dijelu gospodarstva primjetni nezanemerivi problemi vidljivi i nestručnoj osobi, jasno je da nešto ne valja. Nitko ne zna kada će Hrvatska točno ponuditi realno rješenje za izlazak iz krize niti koliko će trajati njegova primjena na sadašnju situaciju. Jedino što je u ovakvoj situaciji kristalno jasno jest da se kraj ne nazire na horizontu.
