HZZO predstavio vodič za samopomoć kako bi se smanjili pozivi hitnoj pomoći
Riječ je o korisnoj informativnoj brošuri namijenjenoj svim građanima koja će se uskoro naći u ugovornim ambulantama primarne zdravstvene zaštite, bolničkim hitnim ambulantama, kao i u ljekarnama širom Hrvatske, priopćili su iz HZZO-a.
Riječ je o korisnoj informativnoj brošuri namijenjenoj svim građanima koja će se uskoro naći u ugovornim ambulantama primarne zdravstvene zaštite, bolničkim hitnim ambulantama, kao i u ljekarnama širom Hrvatske, priopćili su iz HZZO-a.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje predstavio je svoj "Vodič za samoliječenje, akutna i hitna stanja te bezreceptne lijekove". Namjera je ovog vodiča informiranje i edukacija građana kako bi se rasteretila hitna služba na korist svih pacijenata.
Kako prenosi Net.hr, vodič je HZZO izradio u suradnji s Ministarstvom zdravlja, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, kako bi se građani educirali i informirali o listi bez receptnih lijekova u RH, njihovoj primjeni te što podrazumijeva samoliječenje i kako razlikovati i prepoznati akutna i hitna stanja.
Riječ je o korisnoj informativnoj brošuri namijenjenoj svim građanima koja će se uskoro naći u ugovornim ambulantama primarne zdravstvene zaštite, bolničkim hitnim ambulantama, kao i u ljekarnama širom Hrvatske, priopćili su iz HZZO-a.
V.d. ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec naglasila je kako je namjera ovog vodiča informiranje i edukacija građana kako bi se rasteretila hitna služba na korist svih pacijenata.
Primjeri hitnih stanja
U vodiču su navedeni i neki najčešći primjeri hitnih stanja koja bi mogla postati opasna po život ako se ne pruži pravovremena pomoć, a to su: gubitak svijesti, zastoj rada srca i disanja, gušenje stranim tijelom i ostalo.
Razlikovanje hitnih i nehitnih stanja može znatno smanjiti priljev pacijenata i pritisak na hitnu službu i na taj način omogućiti hitnu zdravstvenu zaštitu onima kojima je zaista ugrožen život, a često čekaju u redu zajedno s pacijentima kojima hitna medicinska pomoć uopće nije potrebna.
Kada građani nisu sigurni je li njihovo stanje hitno ili ne, preporuka je da nazovu svog obiteljskog liječnika koji im u slučaju manje hitnih stanja može dati najbolji savjet i pružiti najbolju skrb te ih naučiti kako postupiti kada se njihova bolest pogorša.
Što treba imati u kućnoj ljekarni?
U brošuri se navodi sadržaj kućne ljekarne sa potrebnim lijekovima i priborom koji možemo koristiti u samoliječenju. Primjerice, u kućnoj ljekarni preporučljivo je imati: lijekove za snižavanje temperature, sredstvo protiv kašlja, tablete protiv bolova, repelente, sredstva za zaštitu od sunca, toplomjer i ostalo.
