Hrvatska je tek na 19. mjestu po rodnoj ravnopravnosti u EU

Na videokonferenciji predstavljeni 100, odnosno 0,6 bodova u odnosu na prošlu godinu. Najbolje stoji Švedska s 83,9 bodova, a najgore Grčka, s 52 i pol boda ― to ukazuje na velike razlike u ravnopravnosti među državama članicama.

Hrvatska je s rezultatom od 59,2 boda u donjem dijelu liste ― na dnu su Rumunjska, Mađarska i Grčka. Ipak, budući da države s nižim rezultatom znatno brže napreduju, Hrvatska je od 2010. godine ostvarila napredak od 6,9 bodova. Prosjek EU je 67 bodova.

Problemi ravnopravnosti vrlo su izraženi u domeni moći. Ipak, ta je domena postigla i najveći napredak od 2010. godine ― napredak je vidljiv u unapređenju u donošenju odluka u politici i gospodarstvu. U najvećim javnim tvrtkama, otprilike 30% članstva čine žene. Prema procjenama Indeksa, za postizanje rodnog pariteta u upravnim odborima ključno je imati obvezujuće kvote ― u državama članicama koje ih imaju procjenjuje se da će ravnopravnost biti ostvarena za pet, a u onima koje ih nemaju za više od 125 godina. 

Nasilje je, također, vrlo problematična domena. Kako navodi Indeks, 2018. intimni je partner, član obitelji ili rođak u 14 država članica počinio ubojstvo nad više od 600 žena. Među ženama od 16 do 29 godina, njih 24% doživjelo je online nasilje u razdoblju od pet godina, a 16% samo u posljednjih 12 mjeseci. Tu je i nasilje prema LGBTIQ+ osobama ― 16% lezbijki i 18% transrodnih osoba doživjelo je fizički ili seksualni napad u posljednjih pet godina.

Hrvatska vrlo sporo napreduje u domeni zdravlja. Tako ograničenja u svakodnevnim aktivnostima zbog problema sa zdravljem u Hrvatskoj ima 74% žena i 70% muškaraca, dok je prosjek EU znatno manji ― 51%, odnosno 44%. Posebno je porazan podatak o fizičkoj aktivnosti iz 2017. godine ― u dobnoj skupini od 25 do 64 godine samo 14% žena i 17% muškaraca bavi se nekom fizičkom aktivnošću izvan radnog vremena ― prosjek za EU je 43% za žene i 45% za muškarce.