Hrvatska je po recikliranju ispod prosjeka EU, treba poboljšati infrastrukturu

Nakon konferencije o gospodarenju otpadom  došlo se do zaključka da za unaprjeđenje recikliranja i poboljšanje situacije treba ulagati u infrastrukturu i educirati građane.

Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost napomenula je kako Fond ima tri otvorena javna poziva: onaj za sanaciju divljih odlagališta, za otklanjanje otpadnih voda na otocima i za ograničenje jednokratne plastike u nacionalnim parkovima i parkovima prirode: cilj je da ta područja postanu zone bez plastike.

Đuro Horvat, direktor Tehnixa, rekao je kako je Hrvatska na dobrom putu po zaštiit okoliša te se složio da je edukacija građana vrlo bitna.

Prema Eurostatovim podacima, prosječni europljanin godišnje proizvede oko 5 tona otpada. Od toga se reciklira 55 posto, a 38 posto završi na odlagalištima ― pozitivni primjeri su Italija i Belgija, koje recikliraju skoro 80 posto svog otpada.

Ipak, Hrvatska spada u europske zemlje kojima gospodarenje odpadom ne ide tako dobro, prenosi Hina EU. U Hrvatskoj se tako reciklira 50 posto, a a na odlagalištima završi više od 40. Također, vrlo mali postotak otpada koristi se za proizvodnju energije.

Mario Roboz, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, rekao je kako otpad mora negdje ići, ali odlagališta pri tome moraju biti zadnja instanca. Zaključio je kako je zbog toga bitno raditi na infrastrukturi.