Fakultet iz Rijeke sudjelovao u otkrivanju više od 6300 klizišta u Gorskom kotaru – u ovom gradu ih je najviše
Istraživanje je obuhvatilo osam jedinica lokalne samouprave, a na čak njih pet je potvrđena prisutnost klizišta. Ovo je dosad najdetaljnije istraživanje klizišta na području Primorsko-goranske županije.

Istraživanje je obuhvatilo osam jedinica lokalne samouprave, a na čak njih pet je potvrđena prisutnost klizišta. Ovo je dosad najdetaljnije istraživanje klizišta na području Primorsko-goranske županije.
Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci predstavili su znanstveno-stručnu studiju koja je otkrila više od 6 tisuća klizišta u mikroregiji Gorskog kotara. Ovo je dosad najdetaljnije istraživanje klizišta na području Primorsko-goranske županije, provedeno na površini od 474 kvadratna kilometra, s ciljem boljeg razumijevanja geoloških rizika te osiguravanja kvalitetnije podloge za prostorno planiranje i prevenciju šteta.
Studija, pod nazivom „Inventar klizišta u Primorsko-goranskoj županiji – dio mikroregije Gorski kotar“, temelji se na metodologiji razvijenoj u okviru znanstveno-istraživačkog projekta PRI-MJER, koji je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Istraživanje je obuhvatilo osam jedinica lokalne samouprave – gradove Bakar, Čabar i Delnice te općine Fužine, Lokve, Čavle, Jelenje i Klana. Na pet od njih potvrđena je prisutnost klizišta.
Ukupno je identificirano 6312 klizišta koja zauzimaju oko 12 kvadratnih kilometara, što je 2,5 posto površine istraženog područja. U zonama s prirodnim predispozicijama za klizanje broj klizišta raste na čak 11 posto. Prosječna gustoća klizišta iznosi 13 po kvadratnom kilometru, a u najugroženijim dijelovima čak 61 klizište po kvadratnom kilometru. Najviše klizišta, njih 2.864, evidentirano je na području Grada Delnica, gdje klizišta zahvaćaju više od polovice istraženog teritorija.
Izrada baze podataka i karte inventara klizišta u mjerilu 1:5000 pruža vrijednu podlogu za precizno planiranje zaštitnih mjera te donošenje informiranih odluka na lokalnoj i regionalnoj razini. Rezultati istraživanja jasno ukazuju da je područje Gorskog kotara izrazito podložno klizanju tla, zbog čega je potrebna posebna pažnja pri planiranju razvoja i izgradnji infrastrukture. U kontekstu klimatskih promjena i sve učestalijih ekstremnih vremenskih prilika, važnost ovakvih istraživanja dodatno raste. Studija također doprinosi razvoju strategija za prilagodbu novim klimatskim uvjetima i smanjenje rizika za lokalno stanovništvo, okoliš i imovinu.
Predstavljanju studije prisustvovali su brojni stručnjaci, predstavnici javnih tijela i jedinica lokalne samouprave. Uvodne govore održali su dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Mladen Bulić, prodekan za znanost Leo Škec te ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije Adam Butigan. Znanstveno-stručnu studiju prezentirale su voditeljice projekta Gorana Ljubičić iz Zavoda za prostorno uređenje te docentica Petra Jagodnik s Građevinskog fakulteta u Rijeci.