Blaženka Divjak komentirala porast novozaraženih: očito je da ih je najviše u populaciji učenika i studenata
– Da se sigurno može bolje, svojim primjerom pojedine županije, škole, sveučilišta i fakulteti, nastavnici, profesori, odgojitelji... Ali na njih se gleda kao na čudake. – komentirala je bivša ministrica znanosti i obrazovanja.
– Da se sigurno može bolje, svojim primjerom pojedine županije, škole, sveučilišta i fakulteti, nastavnici, profesori, odgojitelji... Ali na njih se gleda kao na čudake. – komentirala je bivša ministrica znanosti i obrazovanja.
Među nastavnicima u školama, kao i među učenicima, brojevi novozaraženih su, prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, rekordni. Podaci za fakultete se ne objavljuju, no Blaženka Divjak smatra kako je porast novozaraženih najveći u toj dobnoj skupini.
– Rekordni su brojevi zaraženih učenika i zaposlenika u školama. Za fakultete se podaci ne objavljuju, ali je očito da je najveći porast zaraženih baš u toj dobnoj skupini, a to je posebno bilo očito nakon blagdana. – komentirala je bivša ministrica.
Drugo se, kaže, nije ni moglo očekivati zbog blagih mjera i izostanka kontrole.
– Uz ovakve blage mjere, nepoštivanje čak i takvih slabih mjera i izostanak bilo kakve kontrole, uz visoko zarazni omikron, drugo se nije moglo niti očekivati. S druge strane, mnogi nas stručnjaci tješe da ipak pandemija ide kraju te da omikron nije baš toliko opasan, barem ne za cijepljene. – napisala je u objavi na svojoj Facebook stranici.
Za to krivi lošu organizaciju, odnosno izostanak jasnih uputa od strane nadležnih.
– Bez jasnih uputa o organizaciji nastave, modelima nastave, pa čak i određivanju samoizolacije učenika, odlučuju nastavnici u školama. To često uključuje da nastavnici popunjavaju i papirologiju o zaraženima, izolaciji, ali i da istovremeno imaju u različitim razredima različite modele nastave. Najbolje što se događa je kada barem ravnatelj preuzme odgovornost za pripremu kakvih-takvih uputa i organizira vezu prema lokalnim stožerima ili savjetodavnoj podršci.
Slično je i na većini fakulteta. Rektori, a i dosta dekana, kao da i ne postoje. Profesori samostalno odlučuju jesu li predavanja i ispiti uživo, hibridno ili online. Odlučuju i o tome hoće li provjeravati potvrde studenata kada su uživo ili koliko će studenata smjestiti u učionicu.
Dakle, nije samo važno vikati da će škole ostati otvorene, jer je tako najbolje za učenike i nastavnike, nego treba dati okvir i upute koji će to omogućavati. Da, ali kada bi to dao ministar onda bi svi znali na koga treba uprti prstom ako nešto ne štima. Ovako se izvjesi lijepa parola koju želi čuti većina učenika, roditelja, sindikata, ravnatelja i nastavnika, jer većina nas priželjkuje da učenici budu u školama. Međutim, svima bi bilo dobro imate jasan plan iza trivijalne parole.
Slično je i s većinom rektora, pa i dobrim dijelom dekana.
Nakon dvije godine pandemije, u sve smo većem kaosu. Kao da svi žive od nade da je to sve gotovo, pa treba još malo stisnuti zube. Iako svaki dan jedan autobus bolesnih odlazi u provaliju. Iako organizacijski kaos dodatno snižava kvalitetu odgoja i obrazovanja, a sva se krivica prebacuje na užasnu online nastavu.
A sigurno se može bolje. Uostalom to pokazuju svojim primjerom pojedine županije, škole, sveučilišta i fakulteti, nastavnici, profesori, odgojitelji... Ali na njih se gleda kao na čudake. – komentirala je.
