Znanstveno otkriće koje proširuje razumijevanje pamćenja
Sposobnost pamćenja zvukova i manipulacija zvukovima u našim mislima nevjerojatno su važne za naš svakodnevni život. Bez njih ne bismo mogli razumjeti rečenicu ili rješavati jednostavnu aritmetiku. Novo istraživanje rasvjetljuje način na koji pamćenje zvukova funkcionira, a uz to pokazuje sredstva za njegovo poboljšanje.
Sposobnost pamćenja zvukova i manipulacija zvukovima u našim mislima nevjerojatno su važne za naš svakodnevni život. Bez njih ne bismo mogli razumjeti rečenicu ili rješavati jednostavnu aritmetiku. Novo istraživanje rasvjetljuje način na koji pamćenje zvukova funkcionira, a uz to pokazuje sredstva za njegovo poboljšanje.
Istraživanje napravljeno na MNI-u (Montreal Neurological Institute of McGill University) rasvijetlilo je način na koji funkcionira slušno pamćenje. Ne samo da je zahvaljujući njemu razjašnjeno pamćenje zvukova, već postoji mogućnost da se dobiveni rezultati primijene i na istraživanje ostalih kognitivnih procesa poput vida, učenja i percepcije. Potencijal je toliko velik da bi mogao utjecati i na liječenje Alzheimerove bolesti, piše Science Daily.
Sposobnost pamćenja zvukova i manipulacija zvukovima u našim mislima nevjerojatno su važne za naš svakodnevni život. Naime, bez njih ne bismo mogli razumjeti rečenicu ili rješavati jednostavnu aritmetiku. Znanstvenici su dosad znali da je neuralna mreža mozga, tzv. dorzalna struja ili dorzalni tok (engl. dorsal stream), odgovorna za funkcioniranje slušne memorije. Unutar dorzalnog toka nalaze se ritmični električni impulsi, čija je uloga u slušnoj memoriji donedavno bila potpuno nepoznata. Glavni je cilj istraživanja bio razjasniti odnos između theta valova i slušne memorije te otkriti kako se i koliko pamćenje može poboljšati.
Sedamnaest osoba dobilo je zadatke koji su testirali njihovu slušnu memoriju. Za vrijeme rješavanja zadataka ispitanici su bili priključeni na kombinaciju MEG-a (magnetoencefalografija) i EEG-a (elektroencefalografija). Uređaji su otkrili amplitude i frekvencije theta valova u dorzalnom toku dok su ispitanici radili na memorijskim zadacima. Također su otkrili iz kojeg su dijela mozga ti valovi dolazili. Koristeći te podatke znanstvenici su na ispitanike primjenili transkranijalnu magnetsku stimulaciju (TMS) na jednakoj frekvenciji theta valova, dok su oni obavljali jednake zadatke, a sve to kako bi pojačali theta valove i izmjerili efekt na njihovu memoriju. Otkrili su da primjena TMS-a i manipulacija theta valovima pozitivno utječu na pamćenje. Naime, ispitanici su uz TMS davali bolje rezultate, no bitno je da TMS bude usklađen s ritmom prirodnih theta valova u mozgu osobe na koju se primjenjuje, inače ne daje nikakve rezultate.
Phillippe Albouy, glavni autor Studije, naglasio je da ovi rezultati imaju potencijal za širok raspon primjene. On smatra da bi se na jednak način i istim metodama mogli istraživati i ostali kognitivni procesi, kao što su vid, percepcija i učenje. Također, uspješna demonstracija toga da se TMS može koristiti za poboljšanje rada mozga ima i kliničke posljedice. Jednog dana ta bi stimulacija mogla nadoknađivati gubitak pamćenja uzrokovanog neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove.
