Posebno izraženo u STEM području
Zašto se studenti početkom studiranja osjećaju kao da tamo ne pripadaju?
Kod studenata STEM područja osjećaj nepripadanja loše utječe na akademski uspjeh, a loš akademski uspjeh potencira osjećaj nesigurnosti i nepripadanja.
Kod studenata STEM područja osjećaj nepripadanja loše utječe na akademski uspjeh, a loš akademski uspjeh potencira osjećaj nesigurnosti i nepripadanja.
Istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Journal of Chemical Education pokazalo je kako se kod studenata na prvim godinama fakulteta često može pojaviti osjećaj nesigurnosti – kao da ne pripadaju u akademski krug u kojem se nalaze.
Taj osjećaj posebno je izražen kod studenata STEM područja. Gina Frey, profesorica kemije na sveučilištu Utah, objašnjava fenomen:
Taj osjećaj posebno je izražen kod studenata STEM područja. Gina Frey, profesorica kemije na sveučilištu Utah, objašnjava fenomen:
– Studenti koji počinju u STEM području nailaze na mnogo prepreka, kao što je prilagodba na novi način učenja, što je normalno u tranzicijskom periodu između srednje škole i fakulteta. Problem je što studenti koji osjećaju nepripadnost vjeruju da je to zbog njihovih osobnosti, a ne kao dio normalne akademske tranzicije koju svi prolaze u prvim godinama fakulteta.
Frey dodaje kako su osobe s osjećajem nesigurnosti sklone vidjeti više problema koje određene skupine imaju pri uklapanju u veću grupu te same sebe karakteriziraju kao autsajdere koji ne pripadaju grupi.
Također, istraživanje je pokazalo da su žene podložnije osjećaju nepripadanja od muškaraca – čak i uz jednak stupanj pripremljenosti za ispite i jednake rezultate, studentice su zadržale osjećaj nesigurnosti oko pripadanja do kraja semestra.
Takva nesigurnost dovodi do slabijih akademskih rezultata, zbog kojih nesigurnost ponovno raste, čime nastaje začarani krug. I ovdje je primjetna razlika među spolovima – studentima su dobri rezultati na ispitu (preko 90%) značajno umanjili nesigurnost i osjećaj nepripadanja, dok kod studentica nije bilo značajnije promjene. Taj fenomen također negativno utječe na omjer muškaraca i žena u STEM području.
Frey navodi kako je ključno upotrijebiti grupni rad i suradnju među studentima kako bi se osjećaj nepripadanja umanjio te kako bi se studenti osjećali ugodnije i bili uspješniji. Također, profesori bi se trebali fokusirati na manjinske skupine u tom području, kao što su žene, brucoši i studenti drugih rasa.
Također, kaže kako je pandemija i online model nastave samo povećao potrebu za grupnim radom i suradnjom, kao i da je ključno da studenti zatraže pomoć od kolega i akademskog osoblja ako im ona treba.
Također, istraživanje je pokazalo da su žene podložnije osjećaju nepripadanja od muškaraca – čak i uz jednak stupanj pripremljenosti za ispite i jednake rezultate, studentice su zadržale osjećaj nesigurnosti oko pripadanja do kraja semestra.
Takva nesigurnost dovodi do slabijih akademskih rezultata, zbog kojih nesigurnost ponovno raste, čime nastaje začarani krug. I ovdje je primjetna razlika među spolovima – studentima su dobri rezultati na ispitu (preko 90%) značajno umanjili nesigurnost i osjećaj nepripadanja, dok kod studentica nije bilo značajnije promjene. Taj fenomen također negativno utječe na omjer muškaraca i žena u STEM području.
Frey navodi kako je ključno upotrijebiti grupni rad i suradnju među studentima kako bi se osjećaj nepripadanja umanjio te kako bi se studenti osjećali ugodnije i bili uspješniji. Također, profesori bi se trebali fokusirati na manjinske skupine u tom području, kao što su žene, brucoši i studenti drugih rasa.
Također, kaže kako je pandemija i online model nastave samo povećao potrebu za grupnim radom i suradnjom, kao i da je ključno da studenti zatraže pomoć od kolega i akademskog osoblja ako im ona treba.
OZNAKE:
FOTO:
PIXABAY