PREVENCIJA VRŠNJAČKOG NASILJA

Studentica osmislila treninge nenasilne komunikacije kroz koje djecu u školama uči pravilno komunicirati

Autorica inicijative treninga nenasilne komunikacije, Ana Tomić, navodi da je motivacija za ovu ideju kombinacija vlastitog iskustva zlostavljanja u osnovnoj školi i empatije prema djeci u dobi kada se razvijaju i često ne dobivaju emocionalnu podršku. Ona je podršku za svoj rad dobila od profesorice iz osnovne škole i profesorice na fakultetu, a djecu nenasilnoj komunikaciji uči kroz praktične primjere za koje je do sada dobila samo pozitivne povratne informacije.

16.4.2023.

Prema izvješću pravobraniteljice za djecu iz 2022. godine, u odnosu na prethodne dvije godine (2020. i 2021.) zabilježen je porast nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama. Broj prijava nasilja se udvostručio u odnosu na prethodnu godinu, sa 101 prijavom u 2022. Od toga čak 85 prijava se odnosi na vršnjačko nasilje, a u cilju borbe protiv ovog zabrinjavajućeg trenda, studenica protestantske teologije Ana Tomić pokrenula je inicijativu za provođenje treninga nenasilne komunikacije među školskom djecom.

Ideja o treninzima nenasilne komunikacija u školama došla je autorici krajem prošle godine, dok je putujući vlakom razmišljala o tome kako pomoći djeci da se suoče s nasiljem. Međutim, nije znala kako napraviti sljedeći korak, a u veljači ove godine to se promijenilo nakon što se sa svojom idejom javila profesorici hrvatskoga jezika iz osnovne škole. Profesorici se ideja toliko svidjela da ju je odlučila pozvati u razred.

To mi je bio vjetar u leđa, tim više što sam napravila ankete za učenike i svi redom su imali pozitivne komentare i ocjenu, a i sama profesorica mi je dala jako pozitivnu povratnu informaciju i ohrabrila me, rekla je autorica inicijative treninga nenasilne komunikacije i studentica protestantske teologije Ana Tomić.

Isti mjesec kada se ohrabrila poduzeti prvi korak, na poziv profesorice s fakulteta Ane Marije Raffai, sudjelovala je na trodnevnom treningu u Zadru pod nazivom Politike nenasilja – Utopija ili nužnost? Poziv je dobila, dodaje Tomić, upravo zato što je još tijekom fakulteta pokazala interes za ovu temu, a ovo je bila ujedno prilika da se njena priča nastavi razvijati.

Autorica inicijative navodi da je motivacija za ovu ideju kombinacija vlastitog iskustva zlostavljanja u osnovnoj školi i empatije prema djeci u dobi kada se razvijaju i često ne dobivaju emocionalnu podršku. Vođena osobnim iskustvom u planiranju radionica koristila se literaturom koju je imala na fakultetu i predavanjima koje je vodila profesorica. Pritom joj je knjiga naslova Nenasilna komunikacija – Jezik života bila jedan od važnijih izvora, a za treninge koje provodi primijenila je kombinaciju teorijskog i praktičnog modela učenja kojeg je dobila na fakultetu.

Najprije napravim jedan teorijski uvod o komunikaciji koja blokira suosjećanje (uspoređivanje, poricanje odgovornosti...) i dosta volim postavljati pitanja učenicima kako bi oni izrazili svoja iskustva, potom pričamo o moći empatije, postavljanju granica u odnosima, poštovanju sebe, jer bez toga nema niti poštovanja drugih, predrasudama i etiketiranju. Tu im volim pustiti neku javnu osobu koju svi znamo i poslušamo zajedno govor koji ima. Zatim ih pitam da opišu što su vidjeli, poanta ove vježbe nije tumačiti (lijepiti etikete) nego učiti objektivno opisivati, a za sve drugo što je naš subjektivni doživljaj postavljati radoznala pitanja. Tijekom vježbe u parovima gdje crtaju ono što im njihov par opisuje samo riječima, učim ih različitim komunikacijskim stilovima i kako utječu na drugu osobu kada se jasno izražavaju, postavljaju potpitanja, ne prekidaju sugovornika i slično, rekla je o konceptu treninga nenasilne komunikacije studentica Tomić.

Do sada ja imala priliku obići dvije škole u dva različita grada te održati četiri radionice, a neke nove već dogovara. Iako je priča tek pokrenuta, upita ne manjka, a upravo to je ono, sažima Tomić, nešto čime se želi baviti i nakon fakulteta. Rad s djecom nije joj izazov, ali priznaje da je jako osjetljiva na njihova proživljena iskustva.

S obzirom na to da jako volim djecu i nekako si odmah kliknemo jer sam i ja dosta vesele naravi, ne smatram ovo izazovnim. Ali da me dira kada vidim koliko njih je doživjelo nasilje na svojoj koži, itekako me dira i upravo to me dodatno motivira da nastavim s ovim radionicama u smjeru edukacije. Pri tome kada kažem nasilje ne mislim samo na fizičko, nego i na verbalno, emocionalno. Ne trebamo umanjivati posljedice drugih vrsta nasilja samo zato što modrice nisu vidljive. Zdrava komunikacija i svijest o sebi prvi je korak u sprječavanju nasilja među mladima, istaknula je autorica inicijative treninga nenasilne komunikacije Ana Tomić.

Ono što radi, prema riječima učenika i učenica te nastavnog osoblja, izuzetno je korisno za obogaćivanje nastavnog sadržaja. Negativnih povratnih informacija još nije bilo, a mnogi joj kažu da je 45 minuta za ono što ima prenijeti djeci itekako premalo. Ideja za dalje ima, a u kontaktu je i sa spomenutom profesoricom Anom Marijom Raffai. Budući da ona i njen suprug vode udrugu RAND koja se bavi edukacijom odraslih o politikama nenasilja, u njima je pronašla svojevrsne mentore i podršku. Također, kao uzore navodi i rad Ustanove za mirovne obrazovanje iz Osijeka.

Za konstruktivne kritike je uvijek otvorena, a posebno joj je drago što je ovu priču pokrenula još na diplomskom studiju te tako i svom fakultetu dala hvalevrijednu promociju.

Studentica sam na diplomskom studiju Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik. To nije fakultet za koji se često čuje pa ću ga ovim putem namjerno spomenuti pod punim nazivom, jer su profesori na tom fakultetu upravo zaslužni što sam krenula ovim putem, a pogotovo kolegiji nenasilne komunikacije i otpora gdje sam se prvi put susrela s tom temom. Profesori su mi bili neizmjerna podrška i izvor jako velikog znanja tijekom zadnjih 5 godina, a ujedno su utjecali na mene kao osobu jer da ste me upoznali prije 5 godina kada sam tek upisala fakultet ne biste vjerovali koliko sam bila drugačija, zaključila autorica inicijative treninga nenasilne komunikacije i studentica protestantske teologije Ana Tomić.

Vjetar u leđa joj pruža i zajednica na LinkedInu, a cilj ove mlade studentice je i dalje pomagati djeci da se suoče s nasiljem, raditi na njihovih komunikacijskim vještinama i omogućiti im da se pravilno nauče ponašati u situacijama svakodnevice koja za djecu nije uvijek bezazlena. Nasilje je veliko breme ovoga društva, a inicijative poput ove pravovaljano djeluju na uzrok, a ne na posljedice kako to često bude.

OZNAKE: