Savjeti Savjetovališta za studente FFZG-a
Stručnjaci otkrili kako usmjeriti pažnju na učenje i koncentraciju u trenutnim uvjetima
Stručnjaci iz Savjetovališta Filozofskog fakulteta u Zagrebu izdvojili su svoje vrijeme da podijele s nama korisne tehnike koje doprinose povećanju koncentracije, usmjeravanju pažnje na učenje te, na koncu, što uspješnijem studiranju.
Stručnjaci iz Savjetovališta Filozofskog fakulteta u Zagrebu izdvojili su svoje vrijeme da podijele s nama korisne tehnike koje doprinose povećanju koncentracije, usmjeravanju pažnje na učenje te, na koncu, što uspješnijem studiranju.
Učenje je mnogim studentima često mučenje čak i u normalnim okolnostima, a sada kada moraju zadržati koncentraciju i pažnju prateći predavanja na daljinu da ni ne spominjemo. Postoje brojni savjeti u bespućima interneta, no često smo jednostavno lijeni uopće guglati i provesti sate tražeći optimalno rješenje za poboljšanje koncentracije i pronalazak volje za učenjem. Tu priskače u pomoć Savjetovalište za studente FFZG-a, čiji su članovi izdvojili vrijeme kako bi nam poslali savjete koji će pomoći studentima u što uspješnijem studiranju.
Za suočavanje s neugodnim emocijama i usmjeravanjem pažnje na učenje dobro je primijeniti mindfulness tehnike. Studenti su se, kažu nam iz Savjetovališta, ove godine zbog epidemije koronavirusa našli u potpuno novim uvjetima učenja i studiranja. Dok su se neki veselili povratku u klupe, drugi baš i nisu, a zbog promjena nastalih uslijed pandemije, poput socijalne distance, online ili mješovite nastave, manjih grupa na predavanjima ili vježbama te potom i nemogućnosti druženja s nekim od kolega, došlo je do toga da se neki u cijeloj situaciji osjećaju čudno, zbunjeno pa i uznemireno.
Za suočavanje s neugodnim emocijama i usmjeravanjem pažnje na učenje dobro je primijeniti mindfulness tehnike. Studenti su se, kažu nam iz Savjetovališta, ove godine zbog epidemije koronavirusa našli u potpuno novim uvjetima učenja i studiranja. Dok su se neki veselili povratku u klupe, drugi baš i nisu, a zbog promjena nastalih uslijed pandemije, poput socijalne distance, online ili mješovite nastave, manjih grupa na predavanjima ili vježbama te potom i nemogućnosti druženja s nekim od kolega, došlo je do toga da se neki u cijeloj situaciji osjećaju čudno, zbunjeno pa i uznemireno.
– Za studente koji su ove godine napustili dom, odselili u drugi grad i tek započeli studij sve to može biti i obeshrabrujuće i uzbudljivo. S jedne strane pruža se mogućnost da raširite krila, naučite stati na vlastite noge i slijedite svoj put u području koje studirate. Istovremeno, sve to može izazivati i visoke razine anksioznosti, sa strahom od nepoznatog, nostalgijom za domom, novim gradom, cimerima i novim načinima učenja uz prijetnju zarazom od koronavirusa koja može baciti sjenu na to cijelo novo iskustvo. Razumljivo je da se u tim uvjetima može osjećati mješavina različitih emocija. No, kako se u takvim okolnostima ispunjenima neizvjesnošću i zabrinutošću oko zaraze usmjeriti na akademske obaveze?
Tu su korisne različite tehnike koje se mogu primijeniti kako biste si malo olakšali i usmjerili pažnju na sadašnji trenutak, navode iz Savjetovališta. Pa ako ste rastreseni, pod pritiskom i preplavljeni brigama, spremili su nekoliko vježbi koje vam mogu pomoći preusmjeriti fokus s briga i misli poput Što ako? na vaše tijelo i dah te ono što je pred vama u tom trenutku.
Kratke vježbe temeljene su na mindfulnessu i mogu umanjiti doživljaj akademskog stresa. Mindfulness se odnosi na stanje svijesti gdje je pažnja usmjerena prema vlastitim iskustvima kao što su tjelesne senzacije, misli ili osjećaji te prema okolini u sadašnjem trenutku sa stavom neprosuđivanja i prihvaćanja. Kratke mindfulness tehnike koje povećavaju svijest o vlastitim osjećajima i poboljšavaju sposobnost kontrole impulsa kako bi se mogli usmjeriti na ciljana ponašanja poput učenja su sljedeće:
Kratke vježbe temeljene su na mindfulnessu i mogu umanjiti doživljaj akademskog stresa. Mindfulness se odnosi na stanje svijesti gdje je pažnja usmjerena prema vlastitim iskustvima kao što su tjelesne senzacije, misli ili osjećaji te prema okolini u sadašnjem trenutku sa stavom neprosuđivanja i prihvaćanja. Kratke mindfulness tehnike koje povećavaju svijest o vlastitim osjećajima i poboljšavaju sposobnost kontrole impulsa kako bi se mogli usmjeriti na ciljana ponašanja poput učenja su sljedeće:
- vježba usmjerenog disanja
Svrha usmjerenog disanja je obraćanje pažnje i svijesti na bilo koje podražaje koji se doživljavaju u trenutku s posebnim naglaskom na disanje.
- Udobno se smjestite.
- Vježba započinje usmjeravanjem na udah i izdah.
- Bez prosuđivanja ili težnje za kontrolom pratite kako dišete.
- Osvijestite kojim dijelom tijela dišete, pomiču li se neki drugi dijelovi osim trbuha i grudi.
- Probajte osjetiti put kojim prolazi zrak koji udišete.
- Promotrite razlikuje li se udahnuti zrak od izdahnutog zraka.
- Pratite opušta li se vaše tijelo te kakav je osjećaj opuštenosti.
Vježba se provodi između 5 i 10 minuta u sjedećem ili ležećem položaju.
- vježba osvještavanja pri izvođenju rutinskih radnji
Cilj je ove vježbe povećati svjesnost o mislima i emocijama.
- Dok obavljate neku rutinsku aktivnost (npr. uključivanje prijenosnog računala, vožnja bicikla) pokušajte promatrati i osvještavati si kako sam postupak teče – npr. kod uključivanja računala; podizanje monitora, pritiskanje tipke za pokretanje, unošenje lozinke…
- Primijetite kada vaš um počinje prosuđivati, skretati u prošlost ili budućnost.
- Nemojte se zaplesti u prosudbu i samooptuživanje ako ste shvatili da niste u trenutku.
- Primijetite prosuđivanje uma te ga pustite.
- Promotrite možete li obraćati pažnju i u drugim okolnostima, npr. dok čitate članak ili pravite bilješke.
Ideja je da uvidite kakav je to osjećaj te da usvojite vještinu da sebe promotrite kako prosuđujete dok opažate sebe i svijet oko sebe.
- vježba regulacije emocija
Cilj je ove vježbe povećati sposobnost korištenja strategija regulacije emocija kako bi se kontrolirale emocionalne reakcije i lakše usmjerilo na ciljana ponašanja. Preporuka je započeti s manje uznemirujućim emocijama (npr. kako se osjećate kada vam kasni odgovor na e-mail ili dok gledate horor-film).
- Promotrite svoje emocije. Zatim se odmaknite od emocije koju doživljavate.
- Doživite tu istu emociju kao val koji dolazi i prolazi
- Ne odbacujte taj osjećaj. Prihvatite ga.
- Ne prosuđujte emociju. Nije ni dobra ni loša.
- Ne povezujte se s tom emocijom.
- Pustite emociju da bude kakva jest. Nemojte je pokušavati pojačati.
- Upamtite da vi niste vaša emocija.
- Sjetite se da ne morate reagirati na tu emociju.
- Vježbajte prihvaćanje svojih emocija.
Ako uistinu želite da vam vježbe pomognu, morate biti ustrajni, redovito ih primjenjivati, ali istovremeno imati na umu da je u redu ako ne uspijete uvijek biti u trenutku i ako vam misli odlutaju, napominju stručnjaci – bitno je ponavljanje i ustrajnost. Također, upozoravaju, ove tehnike nisu zamjena za psihoterapijski tretman ili lijekove.
– Ako doživljavate snažne psihološke simptome koji vam ometaju svakodnevno funkcioniranje obratite se stručnjaku u području mentalnog zdravlja. – za kraj navodi Savjetovalište za studente FFZG-a.
Odgovori Savjetovališta temeljeni su na sljedećoj literaturi: Ackerman, 2020, April 16, Emotion regulation worksheets strategies, Positivepsychology.Com; Cherry, M. L., & Wilcox, M. M. (2020). Decreasing perceived and academic stress through emotion regulation and nonjudging with trauma-exposed college students; International Journal of Stress Management, 27(2), 101–110. te Kabat-Zinn, J. (2003). Mindfulness-based interventions in context: Past, present, and future, Clinical Psychology: Science and Practice, 10(2), 144–156.
OZNAKE:
FOTO:
UNSPLASH