Stiže odgovor studentima koji se pitaju zašto stomatolog mora znati više o zubu nego neurolog o mozgu
Kako izgledaju medicinske, a kako stomatološke specijalizacije? Što to studenti uče tijekom studija medicine, a što tijekom studija stomatologije? Zavirili smo u planove i programe ovih studija i saželi ono najvažnije!
Kako izgledaju medicinske, a kako stomatološke specijalizacije? Što to studenti uče tijekom studija medicine, a što tijekom studija stomatologije? Zavirili smo u planove i programe ovih studija i saželi ono najvažnije!
U Hrvatskoj postoje 4 medicinska fakulteta – u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. U sklopu fakulteta u Rijeci i Splitu izvodi se zasebni studij stomatologije. S druge strane, pri Sveučilištu u Zagrebu djeluje jedina samostalna visokoškolska institucija stomatološkog usmjerenja – Stomatološki fakultet. Potaknuti nedavnom raspravom u studentskoj Facebook grupi u kojoj se javilo pitanje koja je to razlika između obrazovanja jednog liječnika medicine i stomatologa i što bi to, primjerice, stomatolog trebao znati više o zubu nego neurolog o mozgu, aludirajući na to zašto stomatolozi ne prolaze isti opći program studiranja medicine te se tek potom specijaliziraju za dentalnu medicinu, proučili smo planove i programe ovih fakulteta.
Studenti medicine u 6 godina, koliko traje njihov integrirani studij, od prve godine imaju fiziku i biofiziku te medicinsku biologiju, medicinsku biokemiju kao i niz drugih općih predmeta koje slušaju paralelno s velikim predmetnim cjelinama, poput interne medicine, koje nose veliki broj ECTS-a te uključuju i obveznu praksu, te je obuhvaćeno svako područje medicine. Nakon odslušanih predmeta i napisanog diplomskog rada, obavljaju obveznu specijalizaciju za pojedino područje medicine. Specijalizacija se sastoji od šire i uže specijalizacije, a pravilnik koji definira njihovo izvođenje vrlo je složen. Minimalno je trajanje specijalizacije 5 godina tijekom kojih u detalje uče sve dijelove onog područja koje specijaliziraju. Tijekom svoga studiranja medicinari se ne susreću s dentalnom medicinom osim na općoj razini.
Studenti stomatologije, čiji je studij integriran i traje također 6 godina, odnosno 12 semestara, na prvoj godini također imaju opće predmete poput fizike, kemije i stanične biologije s genetikom. Već od druge godine budući stomatolozi imaju i predmete koji ih uvode u dentalnu medicinu, uz imunologiju, patologiju i infektologiju. Slušaju i medicinske predmete koji su direktno povezani s bolestima zubiju i usne šupljine, poput neurologije ili oftalmologije. Od izbornih predmeta mogu izabrati neke poput ginekologije, no u svojem studiju nemaju predviđeno učenje svih medicinskih disciplina. Po završetku, stomatolozi također odrađuju specijalizaciju, ali u trajanju od 3 godine, a sastoji se isključivo od stomatoloških grana – oralne kirurgije, ortodoncije ili parodontologije.
Iz svega navedenog jasno je kako je ustroj ovih dvaju fakulteta u potpunosti različit i kako je stoga nemoguće uspoređivati način studiranja i specijaliziranja. Dok studenti medicine, da bi uopće mogli doći do specijalizacije, moraju imati znanje iz svakog područja medicine kako bi mogli uočiti o čemu se radi, je li neki problem u djelokrugu jedne ili druge grane, stomatolozi do svoje specijalizacije već imaju jasan fokus na dentalnoj medicini u kojoj onda biraju najuže područje kojim će se baviti. U subspecijalizaciji doktori medicine prolaze ono što bi odgovaralo opisu stomatološke specijalizacije.
Rasprave koje potaknu ova i slična pitanja ne bi trebale služiti nadmetanju u tome koji je fakultet bolji ili koji je teži jer ta razina razgovora nije primjerena na studentskoj razini u kojoj se svatko odlučuje za onu vrstu studija koja ga najviše zanima i za koju ima najveće afinitete. Ipak, dobar su poticaj da se na jednostavan i razumljiv način svima nama koji nismo stomatolozi ili liječnici objasne osnovne razlike između ovih dvaju medicinskih područja.
