Provjerite koji su fakulteti ponovno najpopularniji, a za kojima pada interes među maturantima
Podaci pokazuju da se sve veći broj maturanata okreće zdravstvenim studijima, dok interes za društvene znanosti opada. Saznajte koji fakulteti sada dominiraju!
![](/images/%2Fsystem%2Fpictures%2Fimages%2Fs%2Foriginal%2Ff69e0270e8888d02f2a2933882e0b1cdd5b6d49a.jpg?1717588313)
Podaci pokazuju da se sve veći broj maturanata okreće zdravstvenim studijima, dok interes za društvene znanosti opada. Saznajte koji fakulteti sada dominiraju!
Nova lista najpopularnijih fakulteta među maturantima, koju je u ponedjeljak objavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, pokazuje da je prvo mjesto, kada se gleda omjer kvote i prvog izbora, zauzela Gluma na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Dok općenito najveći broj prvih izbora ima studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija i Računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Slično kao i prethodnih godina, na popisu su i studiji logopedije, sestrinstva, psihologije te kriminalistike.
![](/system/pictures/images/W/original/196ec556d9c43a5d98cd01bdd93e17e2e4c78061.jpg?1717587952)
Godinama najpopularniji
Logopedija i fizioterapija ostaju među najpopularnijim izborima. Fakultet za zdravstvene studije Sveučilišta u Rijeci bilježi visok broj prijava za smjerove kao što su fizioterapija i sestrinstvo, s omjerom prijava i kvota često većim od pet. Medicina također nastavlja privlačiti veliki broj studenata, s konstantno visokom popunjenošću kvota na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, ali i Splitu, Osijeku i Rijeci, gdje se za 130 mjesta prijavilo 1186 učenika.
Fakultet hrvatskih studija i Filozofski fakultet u Zagrebu bilježe stalno visoki broj prijava za psihologiju, čineći ga jednim od najtraženijih programa s visokim prosječnim ocjenama upisanih studenata.
Opadajući interes
Iako ekonomija i pravo i dalje imaju značajan broj prijava, primjetan je blagi pad interesa u usporedbi s ranijim godinama. Fakultet ekonomije i poslovanja u Zagrebu bilježi smanjenje u omjeru prijava prema kvotama za neke smjerove, dok pravo ostaje stabilno ali bez rasta. Interes za smjerove poput povijesti umjetnosti, filozofije i kroatologije pokazuje opadajući trend, što može biti povezano s promjenama na tržištu rada i percepcijom zapošljivosti u ovim područjima.
Analiza trendova upisa na hrvatske fakultete u proteklih par godina pokazuje povećan interes za zdravstvene i inženjerske studije, dok neki smjerovi u društvenim i humanističkim znanostima bilježe pad, iako su i dalje područja s najvećih brojem studenata. Ove promjene mogu biti odraz tržišta rada i promjenjivih preferencija studenata koji traže programe s boljim mogućnostima zapošljavanja.