Provjerite koji su fakulteti ponovno najpopularniji, a za kojima pada interes među maturantima
Podaci pokazuju da se sve veći broj maturanata okreće zdravstvenim studijima, dok interes za društvene znanosti opada. Saznajte koji fakulteti sada dominiraju!

Podaci pokazuju da se sve veći broj maturanata okreće zdravstvenim studijima, dok interes za društvene znanosti opada. Saznajte koji fakulteti sada dominiraju!
Nova lista najpopularnijih fakulteta među maturantima, koju je u ponedjeljak objavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, pokazuje da je prvo mjesto, kada se gleda omjer kvote i prvog izbora, zauzela Gluma na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Dok općenito najveći broj prvih izbora ima studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija i Računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Slično kao i prethodnih godina, na popisu su i studiji logopedije, sestrinstva, psihologije te kriminalistike.

Godinama najpopularniji
Logopedija i fizioterapija ostaju među najpopularnijim izborima. Fakultet za zdravstvene studije Sveučilišta u Rijeci bilježi visok broj prijava za smjerove kao što su fizioterapija i sestrinstvo, s omjerom prijava i kvota često većim od pet. Medicina također nastavlja privlačiti veliki broj studenata, s konstantno visokom popunjenošću kvota na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, ali i Splitu, Osijeku i Rijeci, gdje se za 130 mjesta prijavilo 1186 učenika.
Fakultet hrvatskih studija i Filozofski fakultet u Zagrebu bilježe stalno visoki broj prijava za psihologiju, čineći ga jednim od najtraženijih programa s visokim prosječnim ocjenama upisanih studenata.
Opadajući interes
Iako ekonomija i pravo i dalje imaju značajan broj prijava, primjetan je blagi pad interesa u usporedbi s ranijim godinama. Fakultet ekonomije i poslovanja u Zagrebu bilježi smanjenje u omjeru prijava prema kvotama za neke smjerove, dok pravo ostaje stabilno ali bez rasta. Interes za smjerove poput povijesti umjetnosti, filozofije i kroatologije pokazuje opadajući trend, što može biti povezano s promjenama na tržištu rada i percepcijom zapošljivosti u ovim područjima.
Analiza trendova upisa na hrvatske fakultete u proteklih par godina pokazuje povećan interes za zdravstvene i inženjerske studije, dok neki smjerovi u društvenim i humanističkim znanostima bilježe pad, iako su i dalje područja s najvećih brojem studenata. Ove promjene mogu biti odraz tržišta rada i promjenjivih preferencija studenata koji traže programe s boljim mogućnostima zapošljavanja.