Sedam zabluda o kofeinu
Kofein uzrokuje nesanicu, uzročnik je raka, liječi mamurluk, odmaže u trudnoći... Razbijte mitove ovim člankom!
Kofein uzrokuje nesanicu, uzročnik je raka, liječi mamurluk, odmaže u trudnoći... Razbijte mitove ovim člankom!
Mnogi od nas ne mogu zamisliti jutro bez kave ili čaja. Često to nazivamo običnom jutarnjom rutinom, no budimo realni – obožavamo kofein. Taj alkaloid, koji možemo pronaći u listovima, sjemenkama i plodovima više od 63 vrste biljaka, poznat je po svojoj ulozi kao stimulans i mogućnosti da odgodi osjećaj umora. Znanstveno je dokazano da osjetimo nalet energije i bistrine. Čemu onda može zahvaliti za svoju lošu reputaciju? Opsežne studije o njegovoj sigurnosti dovode do zaključka da još uvijek postoje mnoge zablude o kofeinu. Ovo su neke od njih.
1. Kofein izaziva ovisnost
Pitanje je jedino u tome što smatramo ovisnošću. Kofein stimulira središnji živčani sustav i njegova redovita uporaba može izazvati blagu fizičku ovisnost. Ali on ne utječe na život na isti način kao opojne droge, i time za većinu stručnjaka nije dobio status tvari koja izaziva ovisnost. Istina je da ako naglo zaustavimo regularnu konzumaciju kofeina možemo osjetiti neke simptome (primjerice glavobolja, umor, tjeskoba, razdražljivost, poteškoće s koncentracijom, pa čak i depresija), koji traju jedan do sedam dana. Ali sve se to može izbjeći ako se uživanje kofeinskih napitaka lagano reducira.
2. Kofein je uzročnik raka
Rezultati 13 studija koje uključuju 20 000 ljudi nisu otkrile vezu između raka i kofeina. Dapače, on može imati zaštitnički učinak kod određenih vrsta raka.
3. Kofein uzrokuje nesanicu
Naše tijelo apsorbira kofein vrlo brzo, ali ga se isto tako brzo i rješava. Obrađuje se uglavnom u jetri, a to znači da ima relativno kratak poluživot u našem organizmu. Prosječno je potrebno četiri do pet sati da se tijelo riješi polovice konzumiranog kofeina, dok kroz idućih pet sati eliminira 75%. Dakle, osim u slučaju da je osoba jako osjetljiva, jutarnja šalica ili dvije ne bi trebale utjecati na san. Poslijepodnevne ili pak kave nakon večere već mogu izazvati smetnje. No, prođe li barem šest sati od posljednjeg napitka do vremena za krevet, ne bi trebalo biti problema. Imajmo na umu da je i ovo varijabilno, ovisno o metabolizmu osobe i količini kofeina koju regularno uzima.
4. Kofein povećava rizik za osteoporozu i bolesti srca
Umjerene količine kofeina, oko 300 miligrama (otprilike tri šalice kave), ne uzrokuju nikakvo zlo većini zdravih odraslih osoba. Neki su ljudi više osjetljivi na njegove učinke, uključujući starije osobe i one s visokim krvnim tlakom.
Osteoporoza: Kod previsokih razina kofeina u krvi (više od 744 miligrama, sedam ili osam šalica), on može uzrokovati povećan gubitak kalcija i magnezija putem urina. Ali novije studije pokazuju da to ne utječe na gubitak koštane mase, osobito ako osoba konzumira dovoljno kalcija. To se može postići dodatkom samo dvije žličice mlijeka. Međutim, istraživanja ukazuju na to da ipak postoje neke poveznice između kofeina i loma kuka te metabolizma kalcija, ali redovito kod starijih osoba.
Bolest srca: Masovne studije dokazuju da konzumacija kofeina ne utječe na kardiovaskularne bolesti, ne povećava razine kolesterola niti uzrokuje nepravilan rad srca. Blagi, privremeni porast broja otkucaja je učestao kod osoba osjetljivih na kofein, ali to povećanje je minimalno i usporedivo s normalnim fizičkim aktivnostima kao penjanje stepenicama. Jedino bi osobe s visokim krvnim tlakom trebale razgovarati sa svojim doktorom o unosu kofeina.
5. Trudnice ili one koje to pokušavaju postati trebaju izbjegavati kofein
Brojne velike studije su pratile učinke napitaka koji sadrže kofein na faktore reproduktivnosti i rezultati pokazuju da je umjerena konzumacija sigurna. Isto tako, nije pronađena poveznica s vremenom potrebnim da dođe do začeća, ni dokaz da utječe na plodnost. Dva glavna istraživanja provedena u SAD-u nisu pronašla korelaciju kofeina i ishoda trudnoće ili urođenih mana. Također, nedavna ispitivanja ne nalaze poveznicu sa spontanim pobačajem ili abnormalnim rastom fetusa.
6. Kofeinom se možemo riješiti alkohola u krvi
Suprotno onom što mnogi vjeruju, istraživanja pokazuju da ljudi samo misle da im kofein može pomoći da se otrijezne. To je možda najopasnija zabluda. Ako osoba konzumira kofein zajedno s alkoholom, često misli da je sposobna upravljati automobilom. Istina je, zapravo, da su vrijeme reakcije i rasuđivanje još uvijek oslabljeni! To nam može potvrditi visoka stopa prometnih nesreća mladih ljudi pod utjecajem oba opijata, i to najčešće – studenata.
Činjenica je da kofein poboljšava koncentraciju, budnost, energiju, bistrinu i osjećaj društvenosti. Znanstveno istraživanje na Medicinskom fakultetu John Hopkins u Baltimoreu potvrđuju ove subjektivne doživljaje te pokazuju da kofein može poboljšati pamćenje i logično razmišljanje. Jedna francuska studija čak dokazuje da je kofein psihostimulans koji reducira opadanje kognitivnih mogućnosti kod žena koje su konzumirale kofein!
Napitci koji sadrže kofein u posljednje su vrijeme poznati zbog toga što sadrže velik broj antioksidansa, koji poboljšavaju zdravlje srca i prevenciju raka. Nedavna izvješća upućuju na to da bi mogao biti koristan u liječenju alergijskih reakcija zbog svoje mogućnosti da reducira koncentraciju histamina u krvi (tvar kojom tijelo odgovara na podražaj alergena). Također, postoje neki dokazi da kofein reducira rizik za Parkinsonovu bolest, bolest jetre, rak debelog crijeva i dijabetes tipa 2.
Kao sa svim ostalim, umjerenost je ključna. I to za zdravu odraslu osobu znači oko 300 miligrama na dan. Navodimo količine kofeina u najčešće korištenim prehrambenim proizvodima:
- Čaj - 50 mg u 190ml
- Kava - 85 mg u 190ml
- Instant kava - 75 mg u 190ml
- Energetski napitci - 30-90 mg u 250 ml
- Čokolada - 5.5 - 35.5 mg u 50 g
