Sedam srednjovjekovnih mitova o depresiji
Depresija je dijagnosticiran medicinski poremećaj koji je danas posebno prisutan kod mladih ljudi, a temeljni uzroci još uvijek nisu poznati. Ipak, za uzroke njezina nastanka kao i za načine liječenja u prošlim su stoljećima postojale brojne pomalo bizarne teorije.
Depresija je dijagnosticiran medicinski poremećaj koji je danas posebno prisutan kod mladih ljudi, a temeljni uzroci još uvijek nisu poznati. Ipak, za uzroke njezina nastanka kao i za načine liječenja u prošlim su stoljećima postojale brojne pomalo bizarne teorije.
Stanje niskog raspoloženja, poznato i kao depresija, ne samo da može utjecati na vašu socijalizaciju i okruženje nego i na vaše zdravlje. Depresija je posebno izražena ako oko sebe imate osobe koje vas ne razumiju i ne shvaćaju da ona predstavlja ozbiljan problem. Od ljudi koji ne razumiju od čega zapravo patite najčešće ćete čuti rečenice poput onih da samo trebate razmišljati pozitivno, ali znanstvena istraživanja pokazuju da to u slučaju depresivnih ljudi i nije baš jednostavno. Naime, sam mozak čovjeka koji pati od ove bolesti radi prema drugačijem principu, što ide u prilog tomu da depresija nije neko trenutno stanje koje se može samo tako izbrisati.
Medicinski fakultet u Harvardu izvijestio je da je dio mozga zadužen za pamćenje, emocije i autonomni živčani sustav manji kod nekih ljudi koji pate od kliničke depresije. Unatoč sve većem napretku u istraživanjima, temeljni uzroci depresije još uvijek znanstvenicima predstavljaju misterij. Naime, tijekom srednjeg vijeka pokušavalo ih se liječiti jer se smatralo da su mentalno bolesni ljudi posjedovani od đavola, demona ili vještica te su tako sposobni zaraziti druge ljude svojim ludilom. Iako ova tvrdnja danas izgleda apsurdno, nažalost još uvijek postoje tzv. bapske priče o depresiji u koje se i u 21. stoljeću vjeruje, a ne bi trebalo.
1. Možete se lako izvući iz depresije
Kada bi ova tvrdnja bila istinita, danas ne bi bilo toliko mladih nesretnih ljudi koji umiru zbog posljedica samoozljeđivanja ili samoubojstava, što su produkti depresije. Jedna studija pokazala je da je 75 posto ljudi izjavilo da bi netko tko pati od depresije mogao biti puno bolji čovjek samo kada bi razmišljao pozitivno, izvijestio je Psych Central u SAD-u te dodao: Možete li zamisliti istih tih 75 posto ljudi da kažu da netko tko je paraliziran samo treba više vježbati? Razumijevanje i shvaćanje da je depresija dijagnosticirano medicinsko stanje pomaže u njezinu izlječenju i traženju njezinih stvarnih uzroka, a također predstavlja prvi korak u razumijevanju depresivnih bolesnika.
2. Tuga je isto što i depresija
Jedna od glavnih zabluda o depresiji jest da je ona isto što i tuga. Iz publikacije Roberta Burtona objavljene 1621. godine mogu se navesti psihološki i socijalni uzroci depresije poput siromaštva, straha i samoće. Unatoč tomu što sve ove stavke mogu pokrenuti i tugu, netko tko pati od depresije osjećat će se beznadno i bezvrijedno, čak i kada je sve u njegovu životu sjajno.
IZVOR: Giphy
3. Depresija je karakterna mana
Tijekom 18. i 19. stoljeća depresiju se smatralo karakternom manom ili naslijeđenom slabosti te je to dovelo do toga da se depresivne ljude htjelo izbjegavati, izolirati ili čak zaključavati. Posljedično tomu, većina duševnih bolesnika živjela je na ulici bez doma u teškom siromaštvu, a neki su bili stavljeni u različite institucije. Iako je vjerojatnije da ćete oboljeti od depresije ako ju je neki vaš predak imao, ljudi se ne razbolijevaju od depresije samo zbog toga.
4. Depresija se može izliječiti bizarnim tretmanima
Početkom 19. stoljeća liječnici su imali neobične tretmane za liječenje depresije kao što su držanje depresivne osobe pod vodom te okretanje istih na stolici da izazovu vrtoglavicu, za koju se vjerovalo da preuređuje mozak. Srećom, u današnje vrijeme postoje razumniji i daleko učinkovitiji tretmani poput terapije kognitivnog ponašanja, meditacije i lijekova.
IZVOR: Giphy
5. Lobotomija liječi depresiju
Lobotomija je postupak u kojemu se čovjeku specijalnim iglama uklanja prednji dio mozga zadužen za ponašanje. Ovaj se postupak provodio u 20. stoljeću, a njegove su posljedice bile nemogućnost govorenja, povećana temperatura, povraćanje, inkontinencija mokraćnog mjehura i crijeva, problemi s očima te brojni drugi. Kako tvrdi Barron Lerner, glavna i dugoročna nuspojava bila je mentalna tupost.
6. Depresija je fizička bolest
Jedna od najopasnijih ideja o depresiji razvila se pedesetih godina prošlog stoljeća kada su liječnici nametali pojam endogene depresije, za koju se vjeruje da je uzrokovana problemima s fizičkim zdravljem. Ljudi s endogenom depresijom sami sebe smatraju izvorom svoje patnje i misle da je sve njihova krivnja, kaže Mental Help. Iako se depresija može manifestirati kao fizički problem, danas se vjeruje da ona uzrokuje i fizički bol, a ne obrnuto.
IZVOR: Giphy
7. Ekološki čimbenici izazivaju depresiju
Drugi pojam koji se upotrebljavao za depresiju jest neurotična ili reaktivna depresija. Naime, pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća smatralo se da vanjski ili ekološki čimbenici uzrokuju depresiju. Ta je ideja ukorijenjena u činjenici da depresivni ljudi ustvari samo traže pažnju, ali na depresivne ljude utječu i brojni drugi faktori te nema tretmana koji je jednak za svakoga.
